Ko nam je ovu ljepotu za ochi i hranu za dushu ovdje podario?
Autor izlozhbe, Srec'ko Galic', rodjen je 1935. godine u poznatoj i chestitoj porodici Galic', a u Ljubushkom u Hercegovini. Tu je proveo djetinjstvo i zavrshio nizhu realnu gimnaziju. Nakon toga odlazi u Sarajevo gdje uspjeshno pohadja i zavrshava petogodishnju Srednju primijenjenu shkolu, Odsjek za vajarstvo zavrshava, 1962. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti beogradskog Univerziteta. U toku studija, istakao se i svrstao medju najbolje studente osvojivshi na konkursu prvu i drugu nagradu za skulpturu, u drvetu i u kamenu. Tu uspjeshnost nastavio je i nakon zavrshenih studija. Od 1959. godine, pa do danas, uchestvovao je, sa najboljim radovima, na preko 40 kolektivnih i tri samostalne izlozhbe na prostoru ex Jugoslavije. Od 1966. godine je chlan ULUBiH-a i Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, te chlan Drushtva likovnih umjetnika u Tuzli. Pored uspjeshnog vajarskog i slikarskog rada zhivot je posvetio i pedagoshkom radu odnosno obrazovanju i vaspitanju mladih. U njegovoj klasi proshlo je, od 1963. do 1994. godine hiljade i hiljade osnovaca, srednjoshkolaca i studenata. Kao profesor likovne kulture radio je u Gimnaziji i Uchiteljskoj shkoli, 1963. godine u Ljubushkom. Iz Hercegovine dolazi u Bosnu, a u Lukavac da predaje u Osnovnoj shkoli ”Vjekoslav Tunjic'” i Gimnaziji, da bi 1967. godine preshao u komshiluk, a u Tuzlu i da u njoj ostane do danashnjih dana. Radni vijek c'e zavrshiti kao uspjeshan profesor likovne kulture na Pedagoshkoj akademiji i u Osnovnoj shkoli ”Brac'a Ribar”.
I u radu sa mladima, na pedagoshkom polju, i u lichnoj preokupaciji Srec'ko Galic' je prije svega okupiran skulptorskom djelatnoshc'u. U njoj najbolje objedinjava i izrazhava psihichko-fizichke elemente: boja, linija, povrshina, masa, kompozicija, takstatura, materijalizacija, udubljenja i ispupchenja.
Znao je profesor dobro zakonitost toga zanata, jer ko to najbolje rasporedi u svojim djelima njemu se odaju i najbolja priznanja, a profesor Galic' je uspio da bude i ostane do danas medju najboljima.
Kroz njegove skulptorske radove provejava Darvinova teorija, jer je nju izuchio i dobro primijenio, te pazhljivim posmatranjem dobijate chitav ciklus iz oblasti evolucije ukomponovan u skulpture. Shvativshi da zhivot nastaje iz jajeta umjetnik Galic' to sjajno docharava i oblicima skulptura. Mnoge skulpture nose karakteristiku i oblik jajeta. U svom vishedecenijskom radu profesor Galic' uspjeshno se bavio i crtezhom i slikarstvom. Ali, najdublje i najuspjeshnije tragove ostavio je na polju vajarstva. Od 1966. do 1986. godine uradio je 30 bista istaknutih lichnosti drushtvenog, javnog i kulturnog zhivota u prostoru i na prostoru Tuzle. Tu su, prije svih, Brac'a Ribar, Lolo i Jurica, Mijo Keroshevic' Guja, Vjekoslav Tunjic' i drugi. U Ljubushkom je ostavio sjajne biste heroja Jure Galic'a, Enesa Ormana i Marjana Primorca, a posebno su mu drage biste Josipa Broza i Stjepana Radic'a. Ali, drage su mu svakako sve, jer su to njegova dobra i uspjeshna djela. Sa njima zhivi, za njih zhivi i od njih zhivi. Zato 1985. godine dobija atelje za vajarstvo u kome zhivi i uspjeshno radi sve do pochetka 1992. godine, sve do pochetka zla i pojave rushilachkih hordi rata. U tom vremenu, a na ovom prostoru atelje mu je nasilno otet, opljachkan i unishten. Vrijedne skulpture, slike, crtezhi i numizmatichka, skupocjena, zbirka su ukradeni. Sve shto je dobro uradio skupo je platio. Otishao mu je chitav jedan dio umjetnichkog rada i stvaralashtva. Ali umjetnik ne bi bio umjetnik da i kada mu je najtezhe ostaje moralan i uspravan. Srec'ko Galic', profesor, ovaj tu, pored nas i danas kao takav koracha ulicama ovog grada, zhivi u njemu i sa nama darujuc'i nas i dalje lijepim djelima i uspomenama. Nakon unishtenog i otetog ateljea bavi se, od 1992. godine do danas, komercijalnom umjetnoshc'u, odnosno izradom crtezha-portreta na nadgrobnim spomenicima. Uradio ih je preko pet hiljada na zadovoljstvo i radost familija koje u umjetnika imaju povjerenja.
Za uspjeshno stvaralashtvo u oblasti pedagoshkog i umjetnichkog rada dobio je niz struchnih i drushtvenih nagrada i priznanja. A nagrada za zhivotno djelo je sve ono shto je u zhivotu i za zhivot stvorio. To ostaje kao spomenik pun chasti na kome korov nec'e nic'i i rdja nec'e pasti. To je, izmedju ostalog, i ova danashnja trec'a samostalna izlozhba, kao dio Galic'eva uspjeshnog stvaralashtva.
|