Most - Index
Most - Pretplata
Naslovna stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 204 (115 - nova serija)

Godina XXXI novembar/studeni 2006.

Latinica · Ћирилица · Transliteration

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Lazar Manojlovic'
Nova galerija i izlozhba Srec'ka Galic'a

Dva kulturna dogadjaja u Tuzli

U Franjevachkom samostanu Tuzla otvorena je prelijepa Galerija ”Kristijan Krekovic'” i samostalna izlozhba akademskog kipara Srec'ka Galic'a. Povodom toga na otvaranju izlozhbe, 10. oktobra 2006. godine svechanu besjedu odrzhao je Lazar Manojlovic'.

Vasha ekselencijo, generalni konzule Republike Hrvatske, gospodine Juras,

poshtovani ljubitelji lijepe umjetnosti, dragi domac'ini,

u ovom Hramu, danas i ovdje, udruzhilo se mnogo toga lijepog: Hram, sam po sebi je svjetlost, osvjetlio je ovu izlozhbu umjetnichke ljepote, a sama izlozhba podarila je dodatnu svjetlost ovom Hramu, a tu je i ljepota lica prisutnih posjetilaca.

Pred lijepim licima ljubitelja umjetnosti nanizana je, kao biserna ogrlica, duhovna produkcija, ili bolje rec'i samo njen dio, akademskog vajara i slikara, a profesora Srec'ka Galic'a. Tako smo dobili jedan sjajan pedagoshko, duhovni i kulturni trougao. Iz njega c'emo, i kada se razidjemo, svako na svoj nachin, ponijeti svoj dio ljepote izlozhenih eksponata. Tako c'e izlozhba, i nakon zatvaranja, trajati dugo u nama.

Srec'ko Galic'

Srec'ko Galic'

Ko nam je ovu ljepotu za ochi i hranu za dushu ovdje podario?

Autor izlozhbe, Srec'ko Galic', rodjen je 1935. godine u poznatoj i chestitoj porodici Galic', a u Ljubushkom u Hercegovini. Tu je proveo djetinjstvo i zavrshio nizhu realnu gimnaziju. Nakon toga odlazi u Sarajevo gdje uspjeshno pohadja i zavrshava petogodishnju Srednju primijenjenu shkolu, Odsjek za vajarstvo zavrshava, 1962. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti beogradskog Univerziteta. U toku studija, istakao se i svrstao medju najbolje studente osvojivshi na konkursu prvu i drugu nagradu za skulpturu, u drvetu i u kamenu. Tu uspjeshnost nastavio je i nakon zavrshenih studija. Od 1959. godine, pa do danas, uchestvovao je, sa najboljim radovima, na preko 40 kolektivnih i tri samostalne izlozhbe na prostoru ex Jugoslavije. Od 1966. godine je chlan ULUBiH-a i Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije, te chlan Drushtva likovnih umjetnika u Tuzli. Pored uspjeshnog vajarskog i slikarskog rada zhivot je posvetio i pedagoshkom radu odnosno obrazovanju i vaspitanju mladih. U njegovoj klasi proshlo je, od 1963. do 1994. godine hiljade i hiljade osnovaca, srednjoshkolaca i studenata. Kao profesor likovne kulture radio je u Gimnaziji i Uchiteljskoj shkoli, 1963. godine u Ljubushkom. Iz Hercegovine dolazi u Bosnu, a u Lukavac da predaje u Osnovnoj shkoli ”Vjekoslav Tunjic'” i Gimnaziji, da bi 1967. godine preshao u komshiluk, a u Tuzlu i da u njoj ostane do danashnjih dana. Radni vijek c'e zavrshiti kao uspjeshan profesor likovne kulture na Pedagoshkoj akademiji i u Osnovnoj shkoli ”Brac'a Ribar”.

I u radu sa mladima, na pedagoshkom polju, i u lichnoj preokupaciji Srec'ko Galic' je prije svega okupiran skulptorskom djelatnoshc'u. U njoj najbolje objedinjava i izrazhava psihichko-fizichke elemente: boja, linija, povrshina, masa, kompozicija, takstatura, materijalizacija, udubljenja i ispupchenja.

Znao je profesor dobro zakonitost toga zanata, jer ko to najbolje rasporedi u svojim djelima njemu se odaju i najbolja priznanja, a profesor Galic' je uspio da bude i ostane do danas medju najboljima.

Kroz njegove skulptorske radove provejava Darvinova teorija, jer je nju izuchio i dobro primijenio, te pazhljivim posmatranjem dobijate chitav ciklus iz oblasti evolucije ukomponovan u skulpture. Shvativshi da zhivot nastaje iz jajeta umjetnik Galic' to sjajno docharava i oblicima skulptura. Mnoge skulpture nose karakteristiku i oblik jajeta. U svom vishedecenijskom radu profesor Galic' uspjeshno se bavio i crtezhom i slikarstvom. Ali, najdublje i najuspjeshnije tragove ostavio je na polju vajarstva. Od 1966. do 1986. godine uradio je 30 bista istaknutih lichnosti drushtvenog, javnog i kulturnog zhivota u prostoru i na prostoru Tuzle. Tu su, prije svih, Brac'a Ribar, Lolo i Jurica, Mijo Keroshevic' Guja, Vjekoslav Tunjic' i drugi. U Ljubushkom je ostavio sjajne biste heroja Jure Galic'a, Enesa Ormana i Marjana Primorca, a posebno su mu drage biste Josipa Broza i Stjepana Radic'a. Ali, drage su mu svakako sve, jer su to njegova dobra i uspjeshna djela. Sa njima zhivi, za njih zhivi i od njih zhivi. Zato 1985. godine dobija atelje za vajarstvo u kome zhivi i uspjeshno radi sve do pochetka 1992. godine, sve do pochetka zla i pojave rushilachkih hordi rata. U tom vremenu, a na ovom prostoru atelje mu je nasilno otet, opljachkan i unishten. Vrijedne skulpture, slike, crtezhi i numizmatichka, skupocjena, zbirka su ukradeni. Sve shto je dobro uradio skupo je platio. Otishao mu je chitav jedan dio umjetnichkog rada i stvaralashtva. Ali umjetnik ne bi bio umjetnik da i kada mu je najtezhe ostaje moralan i uspravan. Srec'ko Galic', profesor, ovaj tu, pored nas i danas kao takav koracha ulicama ovog grada, zhivi u njemu i sa nama darujuc'i nas i dalje lijepim djelima i uspomenama. Nakon unishtenog i otetog ateljea bavi se, od 1992. godine do danas, komercijalnom umjetnoshc'u, odnosno izradom crtezha-portreta na nadgrobnim spomenicima. Uradio ih je preko pet hiljada na zadovoljstvo i radost familija koje u umjetnika imaju povjerenja.

Za uspjeshno stvaralashtvo u oblasti pedagoshkog i umjetnichkog rada dobio je niz struchnih i drushtvenih nagrada i priznanja. A nagrada za zhivotno djelo je sve ono shto je u zhivotu i za zhivot stvorio. To ostaje kao spomenik pun chasti na kome korov nec'e nic'i i rdja nec'e pasti. To je, izmedju ostalog, i ova danashnja trec'a samostalna izlozhba, kao dio Galic'eva uspjeshnog stvaralashtva.

Srec'ko Galic': Nuzhni smjeshtaj, poliester

Srec'ko Galic': Nuzhni smjeshtaj, poliester

Izlozhbeni dragulji svakako su melem za dushu i ljepota za ochi u ovoj opshtoj pomami duhovne golotinje i pustinje koja se shiri brzinom svjetlosti.

Srec'ko Galic', umjetnik, vajar, slikar i pedagoshki radnik vec' decenijama je nash sugradjanin tu pored nas i sa nama, a eto, mnogi nisu znali kakav je majstor, vajar i slikar. A uz sve to je drug, prijatelj, komshija i iznad svega chovjek. Kako bi to rekao Maksim Gorki:

”Chovjek, kako to gordo zvuchi”.

Uvjeren sam da ste, kao i ja, sretni shto ste danas i ovdje sa umjetnikom i dijelom njegovog stvaralashtva, sa Srec'kom Galic'em, prijateljem mojim i vashim.

Profesor Srec'ko Galic' je jedinstven, ako ne i jedini u tom svijetu umjetnosti, a u univerzitetskom gradu Tuzli.

Tuzlanski Franjevachki samostan, na chelu sa gvardijanom fra Zdravkom Andjic'em i predsjednikom HKD ”Napredak” prof. Miroslavom Petrovic'em, nisu mogli napraviti ljepshi izbor, za otvaranje Galerije ”Kristijan Krekovic'”, nego shto su nam uprilichili ovu bisernu izlozhbu akademskog kipara Srec'ka Galic'a.

I kada se izlozhba zatvori nosic'emo dio njene ljepote u sebi josh dugo.

Ars longa, vita brevis
(Umjetnost je vjechna, zhivot je kratak)
Hipokrat.

Veliko hvala u moje i umjetnikovo ime shto ste tu na ovoj svechanosti umjetnosti i u ovom svechanom Hramu. Veliko hvala domac'inu za sve.

Prethodna · Sadrzhaj · Naredna

Zadnja stranica [Povec'aj]

Index · Novi broj · Arhiva · Trazhi · Info · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Zadnja izmjena: 2007-01-01

ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden