|
Ugledna mostarska porodica C'ishic' iznjedrila je nekoliko veoma uchenih ljudi, dvojicu muftija, najmanje po jednog shejha, vakifa i kaligrafa. Koliko su C'ishic'i bili ugledni vidi se i po tome shto i danas u Mostaru, na Brankovcu, postoji ulica Brac'e C'ishic'a. Mostarski muftija Muhammed-ef. C'ishic' svrstao se u red mostarskih pjesnika, a mostarski i blagajski muftija Mustafa-ef. C'ishic' autor je znachajnog Zbornika fetvi na turskom jeziku, doskora potpuno nepoznatog, chiji se autograf danas chuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. O ovim c'e uchenjacima i spisateljima biti rijech u tekstu koji slijedi.
Muhammed-ef. C'ishic'
Muhammed-ef. C'ishic', mostarski muftija, zhivio je polovinom 18. stoljec'a. Da li se shkolovao samo u Mostaru ili je i on odlazio u Istanbul na studije nije nam poznato. Mi vjerujemo da jeste jer su skoro svi njegovi prethodnici znanje stjecali u prijestolnici Carstva. Predavao je u nekoj od mostarskih medresa, vjerovatno u Karadjoz-begovoj, jer je to bilo u djelokrugu rada svih mostarskih muftija. Zna se da je pred njim uchio glasoviti mostarski muftija Mustafa Sidki-efendija Sarajlic' prije nego shto je otishao u Sarajevo, a zatim u Istanbul. Umro je u Mostaru 1212. (1797/98.) godine i ukopan u haremu Kadun Fatimine dzhamije gdje su mu se nishani nalazili do ekshumacije 1932. godine kada su prenijeti u harem C'ejvan C'ehajine dzhamije gdje se i danas nalaze. Na sachuvanom uzglavnom, kamenom nishanu, manjih dimenzija, stoji ovaj tarih u stihovanoj prozi na arapskom jeziku:
O (Bozhe) koji prashtash i pokrivash
mahane.
Ponos velikih uchenjaka, mevlana Muhammed-efendi, muftija,
Neka Allah omoguc'i da mu zemlja bude lahka
I da mu Dzhennet uchini pochivalishtem.
Preselio Bozhijoj milosti, godine 1212. (1797/98)
Muftija Muhammed-ef. C'ishic' uspjeshno se bavio i poezijom. Za sada znamo za jedan njegov tarih (kronogram), na turskom jeziku, povodom poplave u Mostaru 1791. godine. Pjesma je naslovljena ovako: Sastavio ponizni Muhammed Kishi-zade (C'ishic'), a zapisana je na 57. listu rukopisa R-522 Orijentalne zbirke Arhiva Hercegovine. Evo tih stihova u Hasandedic'evom prijevodu, a nashem prepjevu:
Na svijetu ima mnogo djela koja
se za pouku mogu uzeti
Ali slichnog ovom ni mushko ni zhensko vishe nec'e vidjeti.
Odredbom Hakka u nashem gradu desio se potop veliki
Zbog chega se na sva stvorenja spustio strah golemi.
Kisha je ljevala jedne noc'i od mraka do zore
I sa svih strana su bujice plavile kao more,
Narochito one vode koje su niz Dronjevac tekle
Mnogi zhivoti u Mostaru i mnoge kuc'e tada su poklekle.
Ovako nasilje nije voda pochinila do danashnjeg dana,
Svijet ovo broji u znakove Sudnjega dana
Allah uchinio njegov kraj sretnim i neka nas obraduje
Neka nas dobrim spomene svak’ ko ovo chuje,
Tachno 1206. po hidzhri ovo bilo je.
Dogodio se ovdje ovaj znachajni dogadjaj,
O, ti pozhrtvovani, dobro znaj.
|
Nedzhad Pashalic' Pasha: Vrelo Bune, 2001.
|
|
Mustafa-ef. C'ishic'
Mustafa-efendija C'ishic' je mostarski i blagajski muftija iz 19. stoljec'a. Na polozhaju mostarskog muftije bio je od prije 1793. godine. Malo znamo o njegovom shkolovanju i njegovom zhivotu. Vjerovatno je zavrshio jednu od mostarskih medresa, pa onda ishao na studij u Istanbul. Takav je bio obichaj kod njegovih prethodnika. Bio je i muderris u nekoj od mostarskih medresa, ponajprije u Karadjoz-begovoj, jer su, po ustaljenom obichaju, svi mostarski muftije ujedno bili i muderrisi, najcheshc'e bash u Karadjoz-begovoj, glavnoj mostarskoj medresi. Mozhda je bio brat (ili sin) Muhammed-efendije C'ishic'a, takodje mostarskog muftije, svoga prethodnika. Imao je i sina Muhammeda koji je potpisan kao svjedok prilikom jednog vjenchanja obavljenog kod mostarskog kadije, uz ramazan 1830. godine. Ovaj je muftija poznatiji kao blagajski muftija, na shto ukazuju potpisi pod njegovim brojnim fetvama, a tako stoji i u tarihu na njegovom nishanu. Naime, na muftijinom kamenom, uzglavnom nishanu, sa oblim turbanom i prugastom mudzhevezom, koji se nalazio u haremu Kadun Fatimine dzhamije u Mostaru (a ne u Carinskom haremu kao shto je pisao Hasandedic' i Mujezinovic'), do ekshumacije 1932. godine, nalazio se ovaj tarih u poeziji i stihovanoj prozi na arapskom jeziku, u chetrnaest uokvirenih polja s obje strane nishana:
Bozhe, koji mnogo prashtash i
pokrivash ljudske mahane!
Ponos plemenitih uchenjaka, veleumnika, djelatnika,
Autoritet vijec'a znalaca i predavacha,
Uzor pedantnih i temeljitih spisatelja,
Imam poniznih i ponos pobozhnih,
Jedinstven u svome vremenu, Mevlana Mustafa,
Muftija Blagaja, obasuo ga Allah obiljem oprosta,
Nastanio miloshc'u Svojom, u okrilju Dzhenneta,
Obasutog blagodatima iz ruku mladic'a i djevica
Preselio milosti Vladara, Milostivog Dobrochinitelja,
Shestog zi-l-ka’de, u chetvrtak,
Godine hiljadu dvije stotine i jedanaeste.
Godina 1211. (1797.)
Iako je opisan kao ”Ponos plemenitih uchenjaka, veleumnika, djelatnika, autoritet vijec'a znalaca i predavacha, uzor pedantnih i temeljitih spisatelja”, muftije C'ishic'a nema ni u jednom temeljnom djelu o knjizhevnosti nashih ljudi na orijentalnim jezicima. Ne pominju ga ni Bashagic', ni Handzhic', niti Shabanovic', jer nisu znali za njegov Zbornik fetvi. Prvi ga je pomenuo Kasim Dobracha u drugom svesku Kataloga Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Iza muftije Mustafa-efendije C'ishic'a ostao je vrijedan Zbornik fetvi (Fetawa medzhmu’asi), na turskom jeziku, koji je doskora ostao potpuno nezapazhen. Tek ga je proshle godine predstavio dr. Ismet Bushatlic' u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke i potanko nam izlozhio njegov sadrzhaj. U svom Zborniku muftija C'ishic' je biljezhio i skupljao fetve raznih, vec'inom domac'ih muftija, medju kojima, ipak, ima najvishe njegovih fetvi. Muftija C'ishic' se nije potpisao, ni na pochetku, niti na kraju djela, niti je zapisao vrijeme nastanka ovog Zbornika, ali chinjenicu o njegovom autorstvu saznajemo iz biljeshke kasnijeg mostarskog muftije Mustafe (Sarajlic'a) iz 1846. godine, koja se nalazi na pochetku rukopisa i u kojoj se kazhe da je rukopis pronadjen u zaostavshtini muftije Mustafa-efendije C'ishic'a. Chinjenica da djelo nije u potpunosti dovrsheno govori nam da je pisano i popunjavano do autorove smrti, do 1797. godine. Mozhemo, dakle, sa sigurnoshc'u ustvrditi daje djelo nastalo u posljednjih dvadesetak godina 18. stoljec'a.
C'ishic'ev Zbornik fetvi nema uvoda, ali ga je muftija imao namjeru kasnije napisati jer je na pochetku djela ostalo vishe neispisanih listova. Prvi, vec'i dio Zbornika, sastoji se od 51 poglavlja (kitab) i nekoliko odjeljaka (bab) iz svih podruchja sheri’atskog prava i pravne prakse.
Drugi, manji dio, sastoji se od 32 odjeljka, a tretira sheri’atske propise o erazi-miriji. Poshto djelo nije dovrsheno neke su teme samo naznachene, bez ijedne upisane fetve. ”Zhivotnija” poglavlja i odjeljci popunjeni su brojnim fetvama, a ona manje bitna samo sa ponekom.
Evo poglavlja i odjeljaka u prvom dijelu Zbornika: Poglavlje (kitab) o chistoc'i; O namazu; O zekatu, o desetini, harachu i pristojbama; O postu; O hadzhdzhu; O braku; Odjeljak (bab) o dojenju; O spolnoj nesposobnosti; O postbrachnom pricheku kod zhena; O hranjenishtvu; O izdrzhavanju; Poglavlje o oslobadjanju robova; O zakletvama; O krivichnom pravu; Odjeljak o diskrecionom pravu; Poglavlje o ratnim pohodima; Odjeljak o glavarini; Poglavlje o rijechima koje izvode iz vjere; O nahochetu; O nadjenim stvarima; O odbjeglom robu i naknadi za njegovo privodjenje; O nestaloj osobi; O poslovnom udruzhivanju; O vakufu; O kupoprodaji; O jamchenju; O opunomoc'ivanju; O svjedochenjima; O zastupanju; O parnichenju; O priznavanju; O nagodbi; O investicijama; O pohranjivanju; O pozajmljivanju; O poklanjanju; O zakupninama; O skrbnishtvu; O prisili; O ogranichenoj pravnoj sposobnosti; O ovlashc'enoj osobi; O uzurpaciji i garancijama; O prvenstvu pri kupnji; O diobi; O davanju zemlje na oranje i zakupljivanju oranica; O zakupljivanju voc'njaka i vinograda; O klanju stoke; O kurbanu; O ruzhnim i lijepim djelima; O obradi napushtene zemlje i navodnjavanju; O pic'ima; O lovu; O zalogu-hipoteci; O krvnim deliktima; O krvarinama; O oporukama; O nasljedstvu; Odjeljak o obrachunavanju nasljedstva; Poglavlje o medjama; Razna pitanja; Odjeljak o uobichajenim porezima i drugim nametima.
Drugi dio Zbornika o propisanom zakonu o erazi miriji sastoji se od slijedec'ih odjeljaka: Tumachenje propisa o statusu sina i unuka; Tumachenje propisa o statusu zemlje koja se prenosi sa oca na kc'er; Tumachenje propisa o prenosu zemlje sa brata na sestru; Tumachenje propisa o statusu zemlje koja se prenosi sa sina na oca; Tumachenje propisa o statusu zemlje koja se prenosi s brata na sestru; Tumachenje propisa o statusu nasljednika mulkova, obradive zemlje i one koja im pripada; Tumachenje propisa o statusu suvlasnishtva na mirijskoj zemlji; Tumachenje propisa o seljanima, (osobama) van sela i strancima; Tumachenje propisa o statusu maloljetnih; Tumachenje propisa o statusu zemlje bolesnika, maloumnika, senilnog, zatvorenika i pijanice; Tumachenje propisa o statusu zemlje odsutnog i nestalog; Tumachenje (propisa) o statusu (zapushtene?) zemlje i njenoj obradi; Tumachenje propisa o statusu ozhivljene zemlje; Tumachenje propisa o statusu prepushtanja vlasnika zemlje sebi i prepushtanja svojoj zheni i svome sinu; Tumachenje propisa u sluchaju prepushtanja zemlje jednom od suvlasnika i njegovom dopushtenju; Tumachenje propisa u sluchaju prepushtanja zastupnika vlasnika zemlje; Tumachenje propisa u sluchaju dozvole, opoziva, zamjene i …?; Tumachenje propisa o obezvrjedjivanju zemlje obradom neovlashtenih i drugih osoba; Tumachenje (propisa) o uvjetno napushtenoj zemlji zamjenom i nadoknadom; Tumachenje (propisa) kada opunomoc'enik prenese zemlju; Tumachenje (propisa) o praznoj zemlji… i njenom zalaganju; Tumachenje (propisa) o podjeli zemlje kada neko umre i kada ostavi iza sebe nasljednika; Tumachenje (propisa) o zemljishnom sporu; Tumachenje (propisa) o zemljishnom sporu, svjedochenju i dokazivanju; Tumachenje (propisa) o ispashi, chobanima, parnichenju i ostalom; Tumachenje (propisa) o zimskim i ljetnim ispashama i gajevima; Tumachenje propisa o poshumljenoj, zasadjenoj i kultiviranoj zemlji; Tumachenje (propisa) koji se odnose na ponovno uspostavljanje zgrada i voc'njaka na zemljishta; Tumachenje (propisa) koji se odnose na ono shto izlazi iz zemlje, korishc'enju i pokopavanju mrtvih; Poglavlje o zemlji za stanovanje (?); Poglavlje o oshtec'enim i razrushenim objektima (harab), o ustupanju zemlje pod zakup (muqata) i njenom oporezivanju (resm); Poglavlje - Razne teme. Trideset i tri poglavlja (ili odjeljka) imaju samo naslove i ostavljen prostor da se fetve upishu.
Da navedemo nashe muftije koji su, sa svojim fetvama (obavezujuc'im pravnim odlukama), zastupljeni u C'ishic'evom Zborniku.
Mostar: Hasan, Mustafa, drugi Mustafa, Salih, Ahmed, shejh hadzhi-Ahmed, Fevzi, Ali, drugi Ali; Blagaj: Mustafa (autor Zbornika), Ali (Fehmi-ef. Dzhabic'?), Vaiz Ali; Sarajevo: Mustafa, Sejjid Muhammed, hadzhi-Muhammed, shejh Muhammed, kadija Husein, Abdurrahman; Prusac: Mustafa (ibn Muhammed al-Aqhisari), Ibrahim (Munib al-Aqhisari), Muhammed (Prozorac); Travnik: Muhammed (ibn Emrullah Sham-zade), shejh Muhammed, hadzhi-Ebu Bekr, Ataullah; Banja Luka: shejh Muhammed; Focha: Sulejman Shekib; Pljevlja: Ahmed, Ibrahim. Za trojicu autora fetvi nije navedeno zvanje i mjesto: Muhammed Emin (Isevic'?), Isa, Abdullah, a za izvjesnog Mustafu-efendiju nije navedeno mjesto, najprije c'e biti da je rijech o Mostaru.
U Zborniku ima 130 fetvi autora Mustafa-ef. C'ishic'a. Najvishe ih je u Poglavlju o uzurpaciji i garancijama, 15 fetvi, zatim u Poglavlju o parnichenju, 14 fetvi, u Poglavlju o priznavanju, 11 fetvi, u Poglavlju o poslovnom udruzhivanju, 10 fetvi i tako redom.
Ovim djelom muftija C'ishic' se svrstao u one rijetke bosanske autore koji su iza sebe ostavili zbornike fetvi, pravnih decizija, koje su sami donosili ili su ih sakupili iz drugih djela ili od svojih kolega muftija. Najpoznatiji nashi autori iz te oblasti bili su Ahmed Mostarac i Ibrahim Munib Prushchak. Sada im se, rame uz rame, mozhe pridruzhiti i Mostarac Mustafa-ef. C'ishic'.
Autograf djela Fetava medzhmu’asi ispisan je uvjezhbanom rukom autora, lijepim ta’lik pismom na 338 stranica (neke su prazne) srednje velichine. Tekst je pisan crnom, a istaknute rijechi podvuchene su crvenom linijom, kasnije crnom. Papir je bijel i zhuc'kast, deblji, a uvez kozhni. Autograf ovog C'ishic'evog djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, R-4036.
|
Vesna Oborina: Stara kapija, 2006.
|
|
Shejh Hadzhi-Mahmud-efendija C'ishic'
Shejh Hadzhi-Mahmud-efendija C'ishic' ubraja se u istaknutije mostarske alime i vakife iz sredine 19. stoljec'a. On je, prije 1850. godine utemeljio jedan vakuf (legat) koji se sastojao od jedne kuc'e, jedne berbernice i jedne pekare. Prikupljeni novac od izdavanja ovih objekata pod zakup, po odredbi vakifa, troshio se za plac'e mutevelliji (upravitelju), mu’allimu (uchitelju u mektebu), bibliotekaru, te za popravak vakufskih zgrada i mostarskih medresa. Osim toga, on je, na uglu Titove i Karadjozove ulice sagradio jedan mekteb i, svojom vakufnamom iz 1848. godine, odredio da se mu’allimu toga mekteba isplac'uje godishnje po 50 grosha. U godini 1889. prihodi vakufa shejha Mahmud-ef. C'ishic'a iznosili su 760 forinti, a rashodi su bili slijedec'i: 80 forinti plac'a mutevelliji, 60 forinti plac'a mu’allimu (Salih-ef Bubic'), 15 forinti bibliotekaru i 50 forinti za popravak vakufskih zgrada i medresa. Vishak prihoda podijeljen je uchenicima medresa Buk’a, Brankovac (Hadzhi-Balina) i Roznamedzhijina. Mutevellija ovog vakufa u to vrijeme bio je Nazif-ef. C'ishic', vjerovatno vakufov sin, unuk ili blizhi srodnik. Zgrada C'ishic'a mekteba srushena je 1938. godine i na istom mjestu podignuta jednokatnica na ime istog vakufa. Danas ovaj objekat sluzhi kao stambena i poslovna zgrada. Vidi se da je Mahmud-ef. C'ishic' bio pokrovitelj nauke i obrazovanja u gradu na Neretvi. Iz prihoda njegovog vakufa izdrzhavane su tri medrese, jedan mekteb i jedna biblioteka.
Shejh hadzhi Mahmud-ef. C'ishic' umro je 1267. (1850/51.) godine. Ukopan je u haremu Kadun Fatimine dzhamije u Mostaru gdje su ukopavani i njegovi preci, pa i dvojica muftija C'ishic'a. Ovo mezarje ekshumirano je 1932. godine kada su mu i nishani zagubljeni. Titula hadzhi nam kazuje da je Mahmud-efendija putovao na hadzhdzh u Mekku i Medinu, a titula shejh da je pripadao svijetu tesavvufa i da je, mozhda, bio na chelu neke mostarske tekije, te da je imao svoje muride.
Ahmed-ef. C'ishic'
Ahmed-efendija C'ishic' je kaligraf i prepisivach rukopisa iz 19. stoljec'a. Potjeche iz uchene mostarske porodice C'ishic'a koja je ovom gradu podarila dvojicu muftija i vishe vjerskih sluzhbenika. Iz njegovog potpisa znamo da je bio sin Omera C'ishic'a. Bio je veoma obrazovan chovjek i znao sva tri orijentalna jezika. Ahmed-efendija C'ishic' je 1851. godine prepisao poznato djelo Feriduddina Attara, Pendnamu – Knjigu pouka, na perzijskom jeziku. Rukopis se chuva u HAZU u Zagrebu, br. 1387. Ovo djelo klasika perzijske knjizhevnosti prepisano je lijepim nash pismom. Volio je, dakle, knjizhevnost, a narochito perzijske klasike.
____________________
(Prorachuni vakufa u Bosni i Hercegovini za godinu 1889., str. 321; Hasan Nametak: Mostarske dzhamije i njihovi vakufi, Novi behar, 15. maj 1937, br. 20-22, str. 273; Hivzija Hasandedic': Nekoliko zapisa iz orijentalnih rukopisa Arhiva Hercegovine u Mostaru, Prilozi za orijentalnu filologiju, 76-17, Sarajevo 1970., str. 120-121; Isti: Mostarske muftije, prilog kulturnoj povijesti Mostara, Glasnik VIS-a, 1975., br. 9-10, str. 440-442; Isti: Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Sarajevo 1980., str. 77, 83-85; Kasim Dobracha: Katalog GHB, Sarajevo 1979, sv. 2, str. 825; Mehmed Mujezinovic': Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine III, Sarajevo 7 982., str. 281-283; Muhamed Zhdralovic': Prepisivachi djela u arabichkim rukopisima II, Sarajevo 1988., str. 304; Ismet Bushatlic': Blagajski muftija Mustafa C'ishic' i njegov kodeks Fatawa madzhmu’asi, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Sarajevo , 2005., knj. 23-24, str. 93-115; Ahmed Mehmedovic': Leksikon nashe uleme, rukopis).
|
|
Zadnja izmjena: 2006-12-28
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|