|
 Stolac u periodu do prošlih ratnih zbivanja 1992. godine bio je kultno mjesto. Bogatstvo kulturnih sadržaja i bogatstvo kulturno istorijskim spomenicima činili su ovaj mali gradić čudesnim i atraktivnim. Rušiteljima (HVO) je bio cilj da unište urbanu sredinu grada i sve ono što je podsjećalo na kulture drugih naroda, kako bi se ostvario san o ”velikoj Tuđmanovoj banovini”.
U tom ratnom periodu divljanja, rušenja i paljenja ”pometeno” je i stolačko kino ”Bregava”. O kinu ”Bregavi” razgovarali smo s njegovim prvim upravnikom i osnivačem gospodinom Ahmetom Čokljatom. Ahmet je rođeni Stočanin, a pod tim se podrazumijeva čovjek vedra duha i časnih namijera. Nedavno su u Stocu bili novinari TV Federacije. Novinarka je slučajno srela Ahmeta i upitala ga ”Je li iz Stoca”, Ahmet je potvrdno odgovorio.
”A koliko imate godina?”
”Dvadeset i jednu, ali do stotinu.”
Novinarka se nasmijala i nastavila razgovor.
Iz ovog dijaloga možemo zaključiti o kakvom se plemenitom čovjeku radi.
Ahmet je učesnik NOR-a. U ratu je ranjen i postao je vrlo rano ratni vojni invalid. Radio je na mnogim radnim mjestima, a 1948. godine na prijedlog načelnika za prosvjetu i kulturu općine Stolac Drage Šparavala upućen je u Sarajevo na školovanje za rukovodioca kina u organizaciji Komiteta za razvoj kinematografije BiH. Direktor je bio Moni Finci. Ovo preduzeće za prikazivanje filmova, kasnije je dobilo naziv ”Kinema” Sarajevo. Direktor Kineme bio je Andrijašević, a komercijalni direktor za distribuciju filmova Drago Mijanović. Administrativni rukovodilac za otvaranje kina u Stocu bio je mjesni odbor Stolac. Predsjednik je bio Hasan Kusturica, a sekretar Jan Vitlačil, apotekar. Za kinooperatera postavljen je Eminović Ćamil. Kino je otvoreno 7. maja 1948. godine. Otvaranju su prisustvovali društveno-politički radnici grada Stoca, a prisutne je pozdravio Drago Mijanović iz Sarajeva sa projekcijom Sovjetskog filma: ”Sovjetska Letonija”. Tada je za rukovodioca i upravnika kina postavljen Ahmet Čokljat, za kinooperatera Ćamil Eminović, a za blagajnika Nazika Elezović. U početku je prikazivan po jedan film u sedmici, a kasnije dva do tri filma. Kino dvorana se nalazila u samom centru grada, u Adi. Prije kina, to je bio privatni hotel ”Central”.
Kina dvorana se koristila za ostale kulturne manifestacije do izgradnje Doma kulture na Ćupriji. U tom periodu u Stocu su gostovali mnogi estradni umjetnici i KUD-a. Među prvima u Stocu su gostovali KUD ”Abrašević” iz Mostara, kao i druga društva iz cijele Hercegovine. Ljetno kino napravljeno je 1960. godine. Prijedlog za pravljenje ovoga kina dalo je preduzeće ”Trgocentar” Stolac, na čelu s njegovim direktorom Đurom Vučinom i komercijalnim direktorom Gološ Halilom. Radove je izvodilo Komunalno preduzeće ”Rad” na čelu s svojim direktorom Mitrom Iveljom.
Kino je dobro posjećivano, jer je u to vrijeme bilo jedini vid zabave. Davale su se posebno školske predstave. Đaci su dovoženi na pojedine predstave iz OŠ Berkovići, Hodovo, Domanovići, Stolac. Narodni univerzitet u Stocu na čelu s Lukom Ragužem pripojilo je gradsko kino i formiralo pokretna kina. Gradsko kino je imalo četri kino projektora, dva u ljetnoj, a dva u zimskoj prostoriji. Tim projektorima je rukovodio kinooperater Oglić Ragib, a pokretnim Pajo Ismet i Vlado Brstina. Dolaskom televizije smanjena je posjeta kinu. Ahmet Čokljat radio je u kinu do 31.12.1984. godine, kada odlazi u mirovinu.
Stolac je imao Kino dvoranu u VPD-u Stolac, a povremeno kino projekcije su održavane i u Domu kulture na Ćupriji. Dom kulture, u kome su se nekada održavale sve kulturne manifestacije, danas služi samo kao ugostiteljski objekat, a kino dvorana u VPD-u je devastirana i nije za upotrebu. Kino ”Bregava”, koje je bilo stalno u funkciji 45 godina, neko je dobro pomeo (sravnao sa zemljom), u periodu ratnih zbivanja.
Danas, nažalost grad Stolac nije u mogućnosti da održi ni jednu kulturnu ili zabavnu manifestaciju u zatvorenom prostoru, ali ”Živjet će ovaj narod”, kako na kraju reče bivši upravnik Ahmet Čokljat.
|