Najmarkantnija istraživačka figura i tragalac za skrivenim tajnama prošlosti u drugoj polovini prošlog stoljeća u Mostaru, nesumnjivo je bio Hivzija Hasandedić, čiju smo knjigu u kojoj je sadržana njegova životna i stvaralačka hronologija sklopili 19. oktobra 2003. godine, kada je tiho, kako dolikuje plemenitim, preselio u okrilje Vječnosti, ostavljajući iza sebe brojne naučne radove koji osvjetljavaju prošlost, čuvaju memoriju na zgusnuta historijska zbivanja u Mostaru i Hercegovini i obezbjeđuju sjećanje i poštovanje svih koji su čitali i koristili ono što je Hasandedić istražio i prezentirao, i onih koji su imali sreće da budu u njegovoj blizini.
Hivzija Hasandedić rođen je 01.07.1915. godine u Jablanici, pa kako se navršava 90 godina od njegovog rođenja prilika je da se sa zahvalnošću, podsjetimo djela njegova i duhovnih mostova koje je istrajno gradio.
A, nema ljepših vrijednosti od naučnih spoznaja i nema ljepšeg ukrasa na zemlji, od učena čovjeka.
Hivzija Hasandedić je bio intelektualna i učena veličina, poliglota, sakupljač historijske i rukopisne građe, arhivist, historičar, literata, muzeolog, geneolog, teolog, profesor. Bio je, kako zapisa uvaženi pjesnik Alija Kebo, neimar i mostar knjigoljubac, baščovan u bujnom, raskošnom vrtu naše starine, stanovnik memljivih kancelarija, kopač zlata u riznici bošnjačkoj, čitač poruka s kamenih spavača i bašluka, drag, mio i častan čovjek.
Za svoj impresivan naučni i istraživački opus promoviran je u počasnog doktora nauka na Univerzitetu ”Džemal Bijedić” u Mostaru.
”Od poznatijih istraživača kulturne historije Bosne i Hercegovine, ne znam nekog drugog koji bi stao odmah iza Hamdije Kreševljakovića” izjavio je Fazlija Alikalfić o Hasandediću.
Za hafiza Mahmuda Traljića on je ”uvjereni, nepokolebljivi i praktični vjernik, tih miran i odan svom poslu”.
”Mali, u svojoj veličini” je za mostarskog muftiju Seid ef. Smajkića, ”Golemi čovjek” za Safeta Oručevića, ”Jedinstvena pojava u našoj kulturi” (Ahmed Aličić), ”poput snažnog hrasta davno je pustio svoje duboko korijenje u orijentalno-islamsko bošnjačko kulturno-historijsko naslijeđe” (Ilijas Hadžibegović), ”Mostar je imao sreću da u njemu živi i radi jedan takav znalac i pregalac” (Fehim Nametak), ”Njegovim bi radovima većina današnjih profesora evropskih univerziteta bila ponosna” (Amir Ljubović).
Sjećanja na profesora Hasandedića mogla bi se bilježiti u nedogled, i uvijek i od svakog, o dragocjenosti njegovog djela, rada i pregalaštva za dobro ljudi, za oplemenjivanje i razumijevanje, o ljudskoj plemenitosti koja ga je krasila.
U javnosti se prvi put javlja svojim literarnim pjesničkim prvijencem ”Noćni ibadet” u tuzlanskom ”Hikmetu” 1934. godine pod pseudonimom Muhamed Hivzi.
Za svoga života, do 2000. godine, kada je povodom 85 godina života, njemu u čast, štampana monografija ”Tragom bošnjačke baštine”, objavio je 425 bibliografskih jedinica različitog sadržaja.
Osim brojnih radova objavljenih u stručnim i naučnim časopisima, štampano je nekoliko njegovih knjiga koje predstavljaju garant pamćenju o bogatoj kulturno-historijskoj baštini Mostara i Hercegovine.
Godine 1977. štampan je Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine, 1980. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, a 1990. Muslimanska baština Bošnjaka u Istočnoj Hercegovini.
Muslimanska baština Bošnjaka u Južnoj Hercegovini objavljena je 1997. a knjiga II 1999. godine.
Posljednja studija Hivzije Hasandedića ”Mostarski vakifi i njegovi vakufi” objavljena je 2000. godine.
Impresivan je istraživački i naučni opus profesora Hivzije Hasandedića, ali za materijalnu i duhovnu istoriju Mostara najznačajnija je monografija ”Spomenici kulture turskog doba u Mostaru” za koju je dobio prestižnu nagradu nekada uglednog izdavača ”Veselin Masleša” iz Sarajeva, koja je najčešće citirana knjiga ikada objavljena o Mostaru.
Cijeneći značaj ove monografije i potrebe naučne i kulturne javnosti u Mostaru, Hercegovini i šire, opravdano je donesena odluka o ponovljenom izdanju, koje će obilježiti 90. godišnjicu od rođenja njenog autora.
Tako se sjećanje i zahvalnost prema ugledniku Hivziji Hasandediću kao naš dug, ostvaruju primjereno i na najbolji način.
|