Salko Saric
ROBERT MICHEL
"BOSANSKI KNJIZEVNIK"
Sto godina od
dolaska austrijskog knjizevnika u Mostar |
Njegova proza
ujedinjuje lebdecu i sigurnu skicu,
raznolikost i zagonetnost, rastrkanost i
suzdrzanost Balkana. Ona je snazna i
istovremeno lagana, isto kao i most preko
Neretve u Mostaru kojeg on opisuje ovako:
"Tako lagan a snazno savijen kao luk
cija bi strijela mogla pogoditi
oblake." Bosansko - muslimanske
price i romani Roberta Michela imaju u
sebi nesto od sjaja koji i nocu iz golog
kamena brdovitog okruzja isijava
sarolikost narodne umjetnosti, oporu
ljepotu juznoslavenskih narodnih pjesama,
sumornost balada, do tajni podzemnih
tokova. (Josef Mühlberger)
Znatno interesovanje najistaknutijih
ljudi njemackog govornog podrucja za
juznoslavensku narodnu knjizevnost i
kulturu pocev od Herdera, Müllera,
Rankea, Goethea i brace Grimm pa do
danas, je dosta rabljena i poznata tema.
Tom notom interesovanja prozet je cak i
dobar dio njemackih romana s temama iz
bivse Jugoslavije, kao sto su
"Boginje" (Die Göttinnen)
Heinricha Manna, roman Rudolfa Hansa
Bartscha "Dvanaestorica iz
Stajerske" (Zwölf aus der
Steiermark) do romana "Sarajevo
sudbina Evrope" (Sarajevo das
Schicksal Europas) Friedricha
Oppenheimera.
Bosna kao tema u knjizevnosti na
njemackom jeziku je znatno prisutna ali
kod nas nije sistematski istrazena i
predstavljena citalackoj publici. Broj
autora i naslova je znatan, a za
ilustraciju evo nekih Heinrich Penn
"Hadzi Loja i Crna Sultanija iz
Trebinja" (Hadschi Loja und die
Schwarzer Sultanin von Trebinje, Brunn
1879), Milena Preindlsberger Mrazovic
"Bosanske narodne bajke"
(Bosnische Volksmärchen, Innsbruck,
1905) i "Grobni otvor - jedna
sarajevska prica" (Das Grabesfenster
- Eine sarajevoer geschichte, Innsbruck
1906), Dr. Hans M. von Kadich
"Hamzibeg", Wien 1903, Ernst
Klein "Na obalama Drine" (An
den Ufern der Drina, Berlin, 1915), Otto
Ellminger "Fatimin grob"
(Fatimas grab, Wien 1930), "Dervis
iz Debelog" (Der Einsiedler von
Debelo, Wien, 1931), roman Josefa
Neumaira "Desanka izmedju dvije
vatre" (Desanka zwischen zwei
Feuern, Innsbruck - Wien, 1953), Ernst J.
Uiberacker "Krvava osveta u Hutovu
Blatu" (Blutrache am Utovo Blato,
Wien, 1958) i mnogi drugi autori i
naslovi.
Ali, Bosnom i Hercegovinom kao
temom za svoje knjizevno stvaralastvo
niko se, od autora na njemackom jeziku,
nije bavio kao austrijski knjizevnik
Robert Michel. |
 |
|
Ovaj naked izuzetno popularan i citan
knjizevnik, rodjen je 24.2.1876. u
Chaberitzu (Ceska), a umro u Becu
11.2.1957. godine. Njegov otac Adalbert
Michel (1836-1890) bio je k.u.k.
(kaiserlich und königlich = carski i
kraljevski tj. drzavni) strucnjak za
ekonomiju u mjestu Ploschkowitz kod
Leitmeritza, a majka Karolina Stasný
(1849-1932) uciteljica. Robert Michel je
pohadjao njemacku gimnaziju u Pragu i
k.u.k. kadetsku skolu. |
U 1895. godini dobio je cin porucnika i
bio premjesten u Bec. Godine 1896.
upoznao je pjesnika i diplomatu Leopolda
v. Andriana- Werburga, sa kojim je citav
zivot ostao u prijateljstvu. Preko njega
dosao je u doticaj sa literarnim
"Jung Wiener Kreis" (Mladi
becki krug = Becka moderna), koga su
sacinjavali Herman Bahr, Hugo v.
Hofmannsthal i Arthur Schnitzler. Godine
1898. premjesten je u Mostar i
unaprijedjen u cin natporucnika. Iste
godine u beckim novinama "Die
Zeit" objavljuje pripovijetku
"Osmanbegovic".
Od 1900-1907. djelovao je kao nastavnik
njemackog i francuskog jezika na Vojnoj
pjesadijskoj kadetskoj skoli u
Innsbrucku. Od 1906. godine datira
njegovo prijateljstvo sa Ludwigom v.
Fickerom, izdavacem casopisa za kulturu
"Der Brenner" sa kojim je
Michel suradjivao do 1914. godine. Robert
Michel je 1907. godine dozivio svoj prvi
veliki literarni uspjeh zbirkom novela
"Die Verhüllte" (Pod zarom),
koje su se pojavile u izdanju S. Fischera
sa izrazito slikovno i literarno uspjesno
opisanim prizorma bosansko- hercegovackog
zivota.
Sa romanom (1911) "Geschichten von
Insekten" (Price o insektima)
istakao se kao knjizevnik sa izuzetnim
smislom za impresionisticke skice.
Od godine 1907-1909. bio je opet u
Mostaru, a poslije u Gracu do 1912.
godine, zatim u Becu do 1914., gdje je
bio bibliotekar u Ratnom arhivu. Pocetkom
rata (1914) djelovao je kao drzavni
sluzbenik k. u. k. u Galiciji. Od 1915.
nalazio se u posebnoj misiji kao spoljno
ministar u ratnoj oblasti u Poljskoj i
Galiciji. Godine 1917. djelovao je kao
major na bojistu u Dolomitima, te u istoj
godini komandant bataljona u okrugu
Lemberg.
Od 1919., Michel zivi u Becu kao slobodni
umjetnik. Izmedju 1919. i 1945. godine
Michel je prije svega pozorisni kriticar,
recenzent i feljtonist za vise casopisa i
knjiga, a godine 1944. prevodi na
njemacki djela Karela Capeka.
Poslije prikljucenja Austrije njemackom
Reichu (1938), prisao je Michel njemackoj
knjizevnickoj skupini, bez da se
prikljuci nacional- socijalistickoj
ideologiji. Za svoje stvaralastvo Michel
je dobio slijedece nagrade: Kleistovu
nagradu za knjizevnost (1915) za roman
"Kuce uz dzamiju" (Die Häuser
an der Dzamija), Nagradu za umjetnost
grada Beca (1926), nagradu za knjizevnost
(1927), "Adalbert- Stifter" za
roman "Jesus in Böhmerwald"
(Isus u ceskoj sumi), cesku drzavnu
nagradu za roman (1937) "Die Burg
der Frauen" (Utvrda zena) i Medalju
casti grada Beca 1951. godine.
Michel se zenio dva puta. Prva zena mu je
bila Eleonora Snizek (1878-1941), a druga
Hermine Marek- Kolb (umrla 1965). Imao je
dva sina, Leopolda (1905), Adalberta
(1909-1925), te kcerku Agathe Michel-
Mosettig (1912-1997).
Pisac koji je izmedju dva svjetska rata
zamalo bio pisac bestselera, nakon 1945.
godine pao je u zaborav.
Michel je za zivota objavio trideset i
jedno knjizevno djelo, od toga jedanaest
naslova sa temama iz Bosne i Hercegovine.
Slobodno se moze reci da je Michel pisac
Bosne, a i sam je u intervjuu za becki
"Die Stunde" (24. 5. 1930)
izjavio "... Bosna i njeni
ljudi bili su moj prvi veci umjetnicki
dozivljaj. Jos tada (1898) poceo sam ove
utiske i literarno obradjivati. Nastale
su neke novele koje obradjuju bosanske
teme, a moji literarni poceci su me od
tada oznacili kao 'bosanskog pisca' ...
".
Sluzbujuci u Mostaru kao oficir u doba
austrijske okupacije nasih krajeva,
Michel je kao knjizevnik pokazao narocito
interesovenje za zivot muslimana iz
Mostara i okolice.
Svojim djelima sa motivima iz Bosne i
Hercegovina (novelama, romanima, dramama)
imao je velikog uspjeha. Nagradjivan je
knjizevnim nagradama, imao dobre
izdavace, a vecina djela dozivjela je
vise izdanja.
U svojoj historiji knjizevnosti naziva ga
Paul Wiegler "novelistom karsta,
bosanskih pastira, seljaka, vojnika i
juznoslavenskog muslimanskog sela",
a u poduzem pogovoru Reclamovog izdanja
Michelova romana "Mili glas"
(Die geliebte Stimme), kaze Wiegler za
Michela da je "poznavao kao niko
drugi krseviti karst, pastire tamo gore u
sivoj usamljenosti, siromasne muzikante,
muslimanske seljake, njihova sela nad
kojima mujezin uci sa minareta i njihove
bijele dzamije".
Michelov opus o Bosni i Hercegovini da se
vidjeti iz prilozene biblografije na
kraju clanka. Od cijelog njegovog opusa o
BiH, skoro kompletno vezanog za Mostar i
okolicu, samo neki Mostarci pamte sjajnu
monografiju "Mostar" (Prag,
1909). To je jedino Michelovo prevedeno
djelo objavljeno u mostarskoj
"Slobodi", kao feljton u 28
nastavaka (od 14. februara 1968. do 9.
septembra 1968.) u prijavodu dr. Branka
Santica.
Napomenuti treba da je Robert
Michel za roman sa temom iz Mostara
"Kuce uz dzamiju" (Die Häuser
an der Dzamija), 1915. godine, iste
godine kada je roman objavljen u Berlinu,
dobio tada prestiznu Kleistovu nagradu za
knjizevnost, zajedno sa Arnoldom Zweigom.
Za taj Michelov roman knjizevnik Hugo von
Hofmannsthal u pismu upucenom Michelu
(1915) kaze: "Roman sam procitao sa
uistinu rijetkim zadovoljstvom. Ja mislim
da je to tvoje majstorsko djelo ( ... )
Ovdje po prvi put osjecam u tebi (i
zauvijek) ne samo pjesnicki obdarenog
covjeka, nego pjesnika".
Michel je napisao i cetiri drame sa
mostarskom tematikom (vidjeti popis
djela). Drama "Mejrima"
dozivjela je premijeru u Pragu u
"Neues deutsches Theater zu
Prag" (24. 1. 1910), a drama
"Crni i bijeli beg" (Der weisse
und der schwarze Beg) u Becu u
"Burgtheater- Akademie theater"
(22. 5. 1930).
Michel je autor i nekoliko filmskih
scenarija sa temama iz BiH, libreta opera
sa temom iz Mostara "Mili glas"
(Die geliebte Stimme, operu is komponirao
ceski kompozitor Jaromir Weinberger, a
premijera opera bila je u Münchner
Staatsoper, 28. 2. 1931), a tokom II
svjetskog rata (1940. i 1942. godine) dva
izdanja dozivjela je knjiga
"Polumjesec nad Neretvom"
(Halbmond über der Narenta) - koja je
izbor Michelovih djela sa temama iz Bosne
i Hercegovine.
Danas Robert Michel pripada onim
"izgubljenim pjesnicima" (H. H.
Hahnl), kako primijeti dr. Jozo Dzambo.
Njemacko knjizevno trziste ne nudi
nijedno njegovo djelo a i kronicari
knjizevnosti posvecuju mu sve manje
prostora. Iako ovaj autor moze
predstaviti takva djela koja ni u kojem
slucaju nisu zasluzila zaborav.
Mostar, grad kome je Michel
posvetio najljepse stranice svog
knjizevnog stvaralastva, ni na koji nacin
nije uzvratio tu silnu ljubav jednog
"stranca". Michela bi na
dostojan nacin trebalo vratiti Mostaru.
LITERATURA:
- Jozo Dzambo: Ein Dichter in des Kaisers
Rock - Robert Michel (1876 - 1957),
Adalbert Stifter Verein, München 1993.
- Ferrucio Delle Cave: Robert Michel -
Eine monographische Studie, Diss.
Innsbruck, 1978.
- Ferrucio Delle Cave: Auf der
Südbastion unseres Reiches. Robert
Michel: Autorschaft zwischen Böhmen und
Bosnien. str. 38-53., Adalbert Stifter
Verein, München 1995.
- Paul Wiegler. Geschichte der deutachen
Literatur, Berlin 1930. |
|
