|
Hrvatska država pokušava osporiti Bosni i Hercegovini dio morskog teritorija, nudeći ”neškodljivi ili nesmetani prolaz” uporno nastoji ubijediti BiH da pristup otvorenom moru ide kroz unutrašnje i teritorijalne vode Hrvatske. Predstavnici BiH moraju biti odlučni u borbi za suvereni morski teritorij otvorenom moru, koji nam pripada. Svako drugo riješenje je pogrešno i predstavlja grubo kršenje Konvencije UN o Pravu Mora.
Dogovor o izgradnji mosta za poluotok Pelješac može biti kada riješimo:
- Razgraničenje na moru poštivajući Suverenitet BiH na moru: Republika BiH u sastavu SFRJ, sve do 25.6.1991. do početka razdruživanja zajedničke države je imala direktan suveren (neograničen) pristup otvorenom moru, koga se nije odrekla i koji prema međunarodnom pravu mora i važećim međunarodnim ugovorima, nastavlja nakon osamostaljenja.
Nakon razdruživanja SFRJ, 25.6.1991. osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, Republika Hrvatska (HV i HVO) izvršili su okupaciju morskog teritorija; preuzeli kontrolu cijele obale i morski pojas južnog Jadrana uključujući Luku Ploče, kao i južne dijelove sa Jadranskom obalom i morski pojas koji pripada Republici BiH.
Bez obzira na nepobitno i neprikosnoveno teritorijalno pravo BiH na Jadranskom moru, Hrvatska je 1994. godine jednostrano usvojila ”polazne crte” uključujući i one između Rta Proizd i Otoka Vodnjak (Pomorski Zakonik Republike Hrvatske”, Narodne Novine 17/1994, 2 februar 1994). Taj međunarodno-pravno ništavan akt potvrđen je deset godina kasnije u novom Pomorskom Zakonu (”Pomorski Zakonik Republike Hrvatske”, Narodne Novine 118/2004, 14 decembar 2004).
A Odredba Konvencije UN o Pravu Mora kaže: ”Arhipelaška država ne smije primijeniti sistem polaznih crta na takav način da odsječe od otvorenog mora ili ekskluzivne ekonomske zone teritorijalno more druge države.” (Član 18 ).
Ne poštujući međunarodni zakon i suverena prava BiH, Hrvatska je donijela niz nezakonitih odluka vezanih za određivanje unutrašnjih i teritorijalnih voda, ribolovnog pojasa na štetu teritorijalnih voda BiH. Republika Hrvatska ulaže maksimum da očuva takvo stanje i nastavlja sa novim nasrtajima na teritorij BiH.
- Suveren pristup otvorenom moru, a ne ”neškodljivi prolaz”. BIH ima suvereno pravo uspostaviti širinu svog teritorijalnog mora do otvorenog mora. Ovaj problem je moguće riješiti:
- Uvlačenje otvorenog mora unutra prema obali BiH, tj. poluotoku Klek. Vodeni koridor bi predstavljao međunarodne vode (otvoreno more) širine minimum 1 nautička milja
- Formiranje zone dvojnog suvereniteta, pri čemu bi vode mjereno 300 m. od obale bile definirane kao teritorijalne vode jedne od država, a na ostatku bi bio sa dvojnim suverenitetom
- Otvoreno more bi ostalo na istim pozicijama kao u vrijeme SFRJ, a pristupni koridor BiH do otvorenog mora iznosio bi minimum 1 n.m. širine i
Ravnopravnost između novonastalih država i sukcesija na Jadranu, bi riješila status pomorske države i slobodan pristup BiH otvorenom moru.
Razgraničenje teritorijalnog mora između država sa nasuprotnim ili bočnim obalama, prema Konvenciji UN o pravu mora, (član 15 ) kaže: ”U slučaju kad su obale dviju država nasuprot jedna drugoj ili se nastavljaju jedna na drugu, nijedna od te dvije države nema pravo, ukoliko se drugačije ne sporazume, da prošire svoje teritorijalno more izvan crte sredine na kojoj je svaka tačka jednako udaljena od najbližih tačaka polazne crte od koje se mjeri širina teritorijalnog mora svake od tih dviju država”.
BiH mora u Rezoluciji o granicama i Pomorskom Zakoniku ozvaničiti svoje pravo na direktan, suveren pristup otvorenom moru (a ne neškodljivi prolaz), dostaviti u UN odgovarajuće akte, te tako potvrditi ravnopravan položaj za pregovore sa ostalim nasljednicama SFRJ, te Italijom.
Identifikacija granice između Epikontinentalnog pojasa BiH i Italije: prema, članu 83, stav 4, Konvencije UN o pravu mora: ”Kada između zainteresiranih država postoji sporazum koji je na snazi, razgraničenje epikontinentalnog pojasa uređuje se u skladu s odredbama tog sporazuma”. Za razgraničenje epikontinentalnog pojasa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Slovenije, te Crne Gore, prema Republici Italiji, primjena sporazuma između Italije i bivše SFRJ-e (Rim,8.01.1968. g.).
Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja prema ”Međunarodnom pravu i pomorskom saobraćaju” ima neotuđivo pravo izlazaka na međunarodne vode, konkretno u našem slučaju koridor širine 1,0 milje. Prema tome vodeni i zračni koridor, predstavlja vezu za brodove i avione od međunarodnih prostora do BiH-e. Kako rješavati izgradnju mosta za otok Pelješac?! Upitni most bi se gradio preko BiH teritorije, presjekao bi naš koridor na dva dijela i dao povoda za osporavanje dijela koridora iza mosta. Ponuđena rješenja i traženje naše saglasnosti na visinu i konstrukciju mosta predstavlja zamagljivanje problema, od strane susjeda, a naši predstavnici neuki i izlobirani koji od drveta neće da vide šumu.
Izgradnja mosta preko teritorije BiH, predstavlja opasnu zamku, jer dovodi u pitanje:
- Naš vodeni i zračni koridor mora – veza sa međunarodnim vodama
- Izolaciju Neuma i BiH-e
- Trasu Jadransko-jonske ceste koja obilazi BiH-u
- Luku Neum i pomorski saobraćaj
U svim dosadašnjim igrama BiH je imala crne figure, dosta, tako neće moći dalje! Nema dogovora oko mosta za Pelješac dok BiH ne riješi svoj suverenitet na moru; u skladu sa Konvencijom UN o Pravu Mora i prava koga je imala BiH u sastavu SFRJ. Izgradnju mosta za poluotok Pelješac može biti dogovoren kao koncesija RH.
|