|
Nedavna odluka Gradskog Vijec'a Mostara o izmjeshtanju srednjih shkola iz objekata osnovnih shkola kao i natpis u Dnevnom avazu da ste dali nalog za objedinjavanje kulturnih institucija u Mostaru me potaklo na pisanje ovog pisma.
Iznimno me raduje chinjenica da ste involvirani u proces objedinjavanja kulturnih institucija u Mostaru s nadom da c'e do toga konachno doc'i. Uvjeren sam takodjer da ukoliko napustite Mostar a to objedinjavanje ne bude stvarno provedeno i u tehnichkom smislu vec' to bude uchinjeno samo u aktima da od toga nec'e biti nishta i da c'e se nastaviti po starom i sve pohraniti u duboki politichki zamrzivach po uzoru na jedan gradski Urbanistichki zavod i slichno.
No, prevashodni razlog mog obrac'anja je ipak Odluka Gradskog Vijec'a Mostara da se stvore bolji uslovi za rad srednjim shkolama obzirom da ih danas dosta zhivi i radi u objektima osnovnih shkola. Na prvi pogled Odluka je jako dobra i vrijedna hvale da je Grad konachno pocheo brinuti o iznimno vazhnoj populaciji mladih ljudi koji su buduc'nost ovog grada i drzhave.
No, kada malo udjemo u dubinu ove Odluke vidimo da je rijech o katastrofalnoj Odluci koja sudbinski utiche na potpunu podjelu Mostara po nacionalnim granicama. Skora proshlost, a i tekuc'a svakodnevnica nam zorno pokazuju dubinu podijeljenosti chiji izvor lezhi u naciokratstvu.
Shta ova Odluka obezbjedjuje?
Shkolovanje mladih ljudi u zhivotnoj dobi od 15-19 godina kada se formira lichnost bez prave moguc'nosti da upoznaju drugoga koji ima drugachije ime i sve drugo shto to ime sa sobom nosi vodi u buduc'nost koja c'e biti puna podijeljenosti, netolerancije i nerazumjevanja drugog shto su proizvodi predrasuda o drugima na kojima ih odgajaju.
Zashto bjezhati od shkola u kojima c'e sva djeca uchiti po istom programu, upoznavati jedni druge i graditi zajednichku buduc'nost na toleranciji i medjusobnom razumjevanju?
Da li su Mostaru potrebne dvije ekonomske shkole, dvije tehnichke shkole, dvije trgovachko-ugostiteljske shkole, dvije medicinske shkole i sl. kada Mostar ima manje uchenika nego shto ih je imao do 1992. godine a tada je egzistirala samo jedna ekonomska, jedna medicinska i slichno? Do 1992. godine izuzev shkole nemetalskih zanimanje svi srednjoshkolski objekti su bili u tzv. zapadnom dijelu Mostara i danas postoje i u funkciji su.
U Mostaru nema novaca za mnoge elementarne potrebe gradjana ali c'e vlasti uslijed nacionalnog sljepila pronac'i novac za gradnju novih separatnih shkola ne pitajuc'i svoje poreske obveznike da li je to potrebno.
Pozdravljamo objedinjavanje kulturnih institucija, ali zamislimo kako c'e izgledati te institucije kada ih jednog dana budu vodili danashnji srednjoshkolci.
Po mom skromnom sudu shkolstvo je fundament drushtva, a ako gradite kuc'u na loshim temeljima njena buduc'nost je da c'e nestati u prvom zemljotresu.
Za gradnju temelja su odgovorne, prije svega domac'e vlasti ali i medjunarodne institucije u Bosni i Hercegovini obzirom na njihov stepen involviranosti.
Dobro mi je poznato koji je Vash mandat u Mostaru, ali Vam se obrac'am s molbom da ukoliko podrzhajete moje stavove pokushate animirati ljude koji mogu promijeniti stanje u shkolstvu.
Da biste znali ko Vam se obrac'a rec'i c'u Vam da sam rodjeni Mostarac u 50-toj godini zhivota, otac dvije kc'eri, diplomirani ekonomist i iza sebe imam dobru poslovnu karijeru i jedan sam od osnivacha Rotary Cluba Mostar.
Unaprijed se zahvaljujem i srdachno Vas pozdravljam.
S poshtovanjem,
Edin Batlak
Mostar, 01.11.2006 god.
|