|
Zadnjega dana februara/veljache 2006. godine u Sarajevu je na vjechni pochinak isprac'en najpoznatiji bosanskohercegovachki aforist Srec'ko Lazzari. Od velikana nashe aforistike i humora oprostili su se njegovi najblizhi, te brojni prijatelji i poklonici humora koje je Srec'ko uveseljavao duzhe od 50 godina.
Srec'ko Lazzari rodjen je u Kljuchu 1.11.1925. godine. U tom bosanskom gradic'u dvadesetih godina proshloga stoljec'a sudachke je poslove obavljao njegov otac Vicko, inache potomak stare bokokotorske mornarske i brodovlasnichke obitelji Lazzari. Po potrebi sluzhbe otac je kasnije premjeshten u Mostar i Cavtat, gdje je Srec'ko zavrshio osnovnu shkolu. Gimnaziju je zavrshio u Dubrovniku, a filozofski fakultet u Sarajevu. Po zavrshetku fakulteta, do penzionisanja, je radio kao profesor njemachkog i engleskog jezika.
Pisanjem se pocheo baviti 1952. godine, kada u sarajevskim novinama objavljuje svoje prve prikaze koncerata klasichne muzike. Medjutim, taj rad mu biva zabranjen jer je, zbog slobodnijeg rjechnika, doshao u sukob sa tadashnjim socijalistichkim rezhimom. Na nagovor Mire Lasic'a urednika tjednika Svijet, koji je uochio njegov smisao za humor i satiru, Lazzari pochinje pisati aforizme i humoristichko-satirichne tekstove. U narednim desetljec'ima na radiju i u novinama objavljuje humoreske, aforizme, epigrame i druge vrste zabavnih tekstova. Njegovi radovi popunjavali su humoristichke stranice sarajevskih listova Svijet, Oslobodjenje, Vechernje novine, zagrebachkog Vjesnika, beogradskog Jezha i Humora, novosadskog Dnevnika, te humoristichkih emisija na radio postajama iz Sarajeva, Beograda, Zagreba i drugih gradova diljem bivshe SFRJ.
Za 50 godina plodnog humoristichkog stvaralashtva Srec'ko Lazzari objavio je 10 knjiga aforizama i epigrama. Posljednju u tom nizu pod naslovom Aforizmi, u koju je uvrshten izbor od oko 1500 aforizama i epigrama, objavila je zagrebachka nakladnichka kuc'a GENESIS. Vlasnik te nakladnichke kuc'e Miroslav Vukmanic', tom je knjigom obiljezhio 50 plodnih stvaralachkih godina Srec'ka Lazzarija, svrstavajuc'i ga u red najplodnijih humorista na nashim prostorima.
Profesor Srec'ko Lazzari obiljezhio je drugu polovicu dvadesetog stoljec'a stvarajuc'i obimno humoristichko djelo zbog kojeg je chesto, umjesto pohvala, trpio kritike nositelja vlasti koje je indirektno zadirkivao i chije je postupke direktno ismijavao u svojih duhovitim humoreskama, aforizmima i epigramima. Sve te kritike primao je kao dar jednog vremena u kojem je humor bio opasan zanat odvazhnih i umnih ljudi. Situacija se na tom planu nije ni danas puno izmijenila. Chak shtovishe, mozhe se rec'i da su humor i satira gotovo protjerani iz listova u kojima su se ranijih desetljec'a objavljivali.
Na dan sahrane velikana duha Srec'ka Lazzarija (28.2.2006.), njegova kc'erka jedinica Renata, rodila je u Dubrovniku svoje prvo dijete. Tako je, makar djelomichno, ublazhila svoju bol i bol majke Gordane zbog gubitka dragog joj i plemenitog oca, koji je i najtezhe zhivotne situacije primao i podnosio duhovitim dosjetkama na vlastiti, ali i na tudji rachun. Zajedno sa unuchetom koje nije dochekao, zhivot nastavljaju i njegova vrijedna humoristichka djela.
Oprashtajuc'i se od dragog mi prijatelja, dijelim sa svima koji su ga poznavali i voljeli neizmjernu tugu i bol, s nadom da c'emo je tako svi lakshe podnijeti. To je vjerujem i bila posljednja Srec'kova zhelja u trenucima kada je napushtao ovaj, u svemu, nesavrsheni svijet, rastajuc'i se sa najljepshom vrijednosti u njemu, koja se i u humoru zove: ljudski zhivot!
|