|
U periodu od 2001. godine a zakljuchno sa 2002. godinom, dzhamiji je vrac'en njen stari sjaj. Izvrshena je rekonstrukcija Sevri Hadzhi Hasanove dzhamije tj. njenih nedostajuc'ih dijelova.
Dzhamija
Pristup rekonstrukciji Sevri Hadzhi Hasanove dzhamije se sastojao u istrazhivanju pisane gradje, arhivske foto-dokumentacije, te istrazhivanjima na lokalitetu porushene dzhamije. Cilj izvedene rekonstrukcije je bio vrac'anje dzhamije u shto izvornije stanje, uz korishtenje izvornih gradjevinskih materijala, i nachina gradnje po starim metodama.
Rekonstruisana je munara od postolja pa do vrha, uz dobrim dijelom upotrebu originalnog kamena tenelije4. Zatim je vrac'en krov sa pokrovom od kamene ploche, i stavljen mostarski kameni alem na vrh. Juzhni i zapadni zidovi su rekonstruisani na nedostajuc'im dijelovima, sa preciznim kvaderima kamene tenelije od koje je dzhamija i sagradjena. Sve oshtec'ene ili unishtene profilacije na vrhu zidova su izmjenjene novim od iste izrade. U hajatu su nadomjeshteni nedostajuc'i njegovi dijelovi tj. krovishte sa plochom i kameni stubovi (dva, tri stuba).
Unutar dzhamije izvrshena je sva sanacija i rekonstrukcija oshtec'enog ili unishtenog enterijera. Mihrab koji nije imao vec'ih oshtec'enja je saniran i restauriran potpuno istovjetno. Mimber i makfile su u potpunosti rekonstruisane od drveta, kakve su bile prije rushenja dzhamije. Kamene tranzene stavljene su na gornji red prozora. Obnovljena je unutrashnja drvena kupola. Takodjer, vrac'ene je sva potrebna drvenarija, unutrashnjost obojena u bijelo, razvedena elektrichna struja, postavljena rasvjeta sa zheljeznim obruchem i staklenim kandiljima.
Avlija
Uredjenje avlijskog prostora5 sa sjevera dzhamije podrazumjevalo je sljedec'e radove. Zid koji opasuje dzhamiju je sredjen, dersovan, sa zavrshnicom od kamene ploche i samara. Stavljena je ulazna drvena kapija u starinskoj izradi. Avlijski prostor je pokaldrmisan neretvanskim kamenom oblutkom. Na zapadnom zidu avlije dzhamije rekonstruisana je chesma od kamena, sa koritom, po uzoru na mostarske tradicionalne chesme. U istochnom dijelu avlije mala abdesthana, sagradjena prije koju deceniju, ovom prilikom je redizajnirana i prilagodjena ambijentu – pokrov kamena plocha, kamena korita… Otvoreni novoprojektovani shadrvan upotpunio je cjelinu ovog ambijenta. Zavrshetak radova u avliji je pratilo hortikulturno uredjenje sa avlijskim rastinjem.6
Zakljuchak
Na lokalitetu mostarske Donje mahale, Sevri Hadzhi Hasan, jedan od moc'nijih vakifa Mostara, sagradio je dzhamiju oko 1620. godine. Time je osnovao svoj vakuf a sve shto je uvakufio-zavjeshtao, objasnio je u svojoj vakufnami – zaduzhbinskoj povelji. Odmah nakon toga, vec' 1632-34. godine, u sidzhilu (knjizi) mostarskog kadije, ovaj dio starog Mostara je postao poznat kao Sevri Hadzhi Hasanova mahala.
Sagradjena od kamena tenelije iz Ortijesha, Sevrina dzhamija je objekat sa jednoprostornim molitvenim dijelom, hajatom, krovom sa kamenom plochom i sa desna prislonjenom vitkom munarom. Vrijednosni fragmenti dzhamije se mogu posebno navesti, a ono shto bih potencirao je kamena plastika mihraba izvedena u mukarnasu. Pored dzhamije ovoj cjelini josh pripada mala abdesthana, chesma, shadrvan, pokaldrmisana avlija a sve to okruzheno kamenim zidom sa ulaznom kapijom. Ljepotu ovog ambijenta upotpunjuje josh rasvjeta kompleksa sa kandiljima, fenjerima… S obzirom na stepen rushenja u ratu 1992. godine, deset godina iza, 2002. godine je izvedena uspjeshna faksimilska obnova malog kompleksa Hadzhi Sevrine dzhamije. U sluzhbi dzhemata i njegovih potreba Sevrina dzhamija mozhe da nastavi svoj obnovljeni zhivot, a takodjer i da zadovolji oko svakog estetichara, gradjanina ili posjetioca.7
Napomene
- Narodne predaje o svemu pa i o Sevri Hadzhi Hasanu treba uzeti sa rezervom.
- Vakufnama Sevri Hadzhi Hasana – prevod, vidi H. Hasandedic', Mostarski vakifi i njihovi vakufi, Mostar, 2000 g., str. 270-272.
- Izvod iz vakufname Sevri Hadzhi Hasana. … Hadzhi Hasan sin Hadzhi Velin iz Husein Hodzhine mahale u Mostaru. … odluchio je da za zhivota podigne jednu dzhamiju… Dzhamiju i sve oko nje je izdvojio iz svog imetka i zavjeshtao… Iz svog najchistijeg i na dozvoljen nachin stechenog imetka izdvojio je 100.000 akchi i sve u ime Boga zavjeshtao… Vakif zadrzhava za sebe dozhivotno pravo uprave nad vakufom, a kad umre pravo postavljanja mutevelije pripashc'e kadiji, koji je duzhan voditi rachuna da na ovaj polozhaj dolaze najispravniji ljudi… Od vishkova c'e se nabavljati potrebne svijec'e i prostirka za dzhamiju, zatim c'e se popraviti dzhamija i druge vakufske zgrade… Napisano u prvoj dekadi dzhumada 1030. godine 1620-21. g., Original vakufname se nalazi u biblioteci Franjevachkog samostana u Mostaru.
- Tenelija je mehki krechni kamen koji se vadi par kilometara juzhno od Mostara, u kamenolomu Ortijesh. Uglavnom sve dzhamije u Mostaru su sagradjene od tenelije kao i Stari most. Svi islamski dekorativni elementi, kao shto su mihrabi, mimberi, bashluci, tarisi itd. … su gradjeni od tenelije.
- Avlijski prostor se protezhe sa sjeverne strane dzhamije, dok sa juzhne strane se nalazio harem sa bashlucima kojih danas nema.
- Van zidina dzhamijskog prostora, sa juzhne strane, nekad se nalazila mahalska kamena chesma sa koritom koja je potpuno konotirala dzhamiji i bila u javnom prometu. Svakako da bi njena rekonstrukcija, ako bude zhelje, bila u sluzhbi danashnjih potreba stanovnika mahale i njihovih estetskih stremljenja.
- Ova dzhamija je bila poznata u 19. vijeku kao Radisheva dzhamija po istoimenoj porodici i imamima koji su vrshili duzhnost u ovoj dzhamiji i u Mahali zhivjeli.
Literatura
1 Hasan Nametak, Mostarske dzhamije i njihovi vakufi, Novi Behar, Sarajevo 1936. g., X, str. 273.
2 Nashe Starine, Rad uprave za zashtitu spomenika u Mostaru, izvjeshtaj za godinu 1956-57., Sarajevo 1960. g.
3 Hivzija Hasandedic', Sevri Hadzhi Hasanova dzhamija u Mostaru, Glasnik VIS-a, (vrhovnog islamskog starjeshinstva), Sarajevo 1964. g., br. 7-9, str. 338-341.
4 Hivzija Hasandedic', Spomenici kulture Turskog doba u Mostaru, Sarajevo 1980. g., str. 26-28, 135.
5 Mehmed Mujezinovic', Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3, Sarajevo 1982. g., str. 308-311.
6 Sidzhil mostarskog kadije, 1632-1634. godina, prevod Muhamed A. Mujic', Mostar 1987. g., str. 62, 253, 272.
7 Dr. Amir Pashic', Islamsko stambeno graditeljstvo, Zagreb 1991. g., str. 23, 77.
8 Husein C'ishic', Mostar u Herceg-Bosni, Mostar 1991. g., str. 36.
9 Amir Pashic', Islamic architecture in Bosnia and Hercegovina, Istambul, 1994. g., str. 37.
10 Karlo Drago Miletic', Mostar – susret svjetskih kultura, Mostar 1997. g., str. 90.
11 Reclaiming historic Mostar, Opportunities for Revitalization, the Aga Khan Trust for Culture and The World Monuments Fund, Sevri Hadji-Hasan Mosque, New York, Istambul, avg. 1999. g., str. 89-94.
12 Hivzija Hasandedic', Mostarski vakifi i njihovi vakufi, Mostar 2000. g., str. 130-135, 211, 270-272., isti, Tragom Boshnjachke bashtine, Mostar 2000. g., str. 17.
13 Azer Alichic', Sevri Hadzhi Hasanova dzhamija u Mostaru, Hercegovina br. 11-12, Mostar 2000. g., str. 185-187.
14 Hivzija Hasandedic', Sevrije-Okjuzoglu-Volic'i, Most, Mostar, br. 125-126. (36-37), godina XXVI, april-maj 2000. g., str. 88-89.
15 Zvonic' Zlatko, Tenelija – kamen Mostara, Most, Mostar, br. 130 (41 nova serija), godina XXVI, sept. 2000. g., str. 67. |