Dvoglasje Kosovelove lirike
Srechko Kosovel: Sonchnica na rami/Suncokret na ramenu, pjesme, izbor i prijevod sa slovenskog Ismet Bekric', Edicija ”Lilium”, Ljubljana, 2004.
I Srechko Kosovel, usprkos kratkog zhivota, potvrdjuje da je vec'ina znachajnih slovenskih pisaca, posebno pjesnika, pisala i za djecu, shto je, chini mi se, posebnost i odlika slovenske knjizhevnosti uopc'e. Uz to, tankoc'utna lirika tog zhalosnog krashkog slavuja, kako ga ne rijetko, s razlogom, nazivaju, uvjerava nas ne samo da su najuspjelije pjesme za djecu ujedno i pjesme za sve osjetljive, nego i obratno. Da mnogi Kosovelovi pjesnichki medaljoni, impresionistichki akvarelno prosvijetljeni ili ekspresionistichki dushevno produbljeni, chak kada i nisu bili prevashodno namijenjeni mladima, mogu im biti i te kako bliski.
Na tom uvjerenju se i zasniva ovaj izbor Kosovelovih pjesama, koji je sachinio i prepjevao na svoj, bosanski jezik, banjaluchki pjesnik Ismet Bekric', znani bosanskohercegovachki pjesnik za djecu, koji vec' jedanaest godina zhivi u Sloveniji (u Ilirskoj Bistrici), ovoga puta u svojoj dragocjenoj prevodilachkoj pustolovini, koja je posljednjih godina rezultirala i jednim antologijskim izborom slovenskih pjesama za djecu, dvjema knjigama Dragotina Ketteja i knjigom pjesama Borisa A. Novaka, odluchio se da predstavi, u dvojezichnom izdanju, dio Kosovelovih pjesama za mlade, odnosno njima prijemchive njegove lirike. Rekoh – prepjevao, a ne samo preveo, jer c'e i chitatelj sam uochiti da je mjestimichno odstupao od doslovnog prijevoda, u korist ostvarenja shto je moguc'e istovjetnijeg pjesnichkog dojma, jedinstvene atmosfere i melodichnosti pjesme. Tako da, kada mu je to ponajvishe uspijevalo, njegovi prepjevi Kosovelovih pjesama zrache i zvuche kao napisani na bosanskom jeziku. To je, ujedno, najvec'a pohvala prijevodu. A i ovoj knjizi, koju odlikuje raskosh Kosovelovog pjesnichkog glasa, posebno njegova ljubav prema ljepoti Krasa, gdje je i rodjen (u Sezhani – 1904.) i gdje je, kao dvadesetdvogodishnjak i sahranjen (u Tomaju – 1926.).
Pohvala knjizi koju obogac'uje dvoglasje Kosovelove lirike, napisane na slovenskom jeziku, koju prati njen uspio prevodilachki odjek na bosanskom jeziku. Time je Bekric' ne samo izrekao svoju sklonost Kosovelovoj poeziji nego, uz dosadashnja uzajamna prevodjenja, uchinio josh jedan korak priblizhavanju dviju knjizhevnosti, slovenske i bosanskohercegovachke, a time i dviju drzhava i naroda koji u njima zhive.
Josip Osti
|