|
Ova je dzhamija vishe puta opravljena. Iz natpisa (samo godina) uklesanog na plochi velichine 20 x 10 cm, koja je uzidana iznad ulaznih vrata u munaru, saznajemo da su 1116. (1704.) godine vrsheni neki opravci na dzhamiji ili na munari, ili je, mozhda, te godine munara sagradjena. Hadzhi-Ibrahim ef. Ribica, trgovac i bivshi predsjednik Vakufskog povjerenstva u Mostaru, izmjenio je 1934. godine vlastitim sredstvima potpuno dotrajali krov ove dzhamije i izvrshio neke druge manje opravke i bojenje njenog enterijera2. U 1978. godini izvrsheni su temeljni konzervatorsko-restauratorski radovi na ovom objektu (osim munare) kao znachajnom spomeniku islamske sakralne arhitekture u Mostaru.
Na lijevoj sofi sagradjena je prostrana soba koja sluzhi i za odrzhavanje vjerske obuke. Na desnu sofu, gdje se u uglu nalaze vrata za ulaz u munaru, dovedena je voda i postavljeno betonsko korito i dvije chesme. Ovo je hajrat hadzhi Halila Pintula i zhene mu Razije iz Mostara.
Prvi poznati imam ove dzhamije bio je neki Husein ef. koji je potpisan kao svjedok na jednom hudzhetu mostarskog kadije od 24. rebi’a I 1137. (1724.) godine3. Godine 1768. ovu je duzhnost vrshio Husein Chelebija koji je potpisan kao svjedok prilikom jednog vjenchanja koje je obavio mostarski kadija 13. muharema 1182. (1768.) godine4. Od konca devetnaestog stoljec'a imami i hatibi ove dzhamije bili su: hadzhi Ali-Riza ef. Karabeg, Arif ef. Sefic', Husejin ef. Rizvic', Ahmed ef. Fazlagic' i hadzhi Salih-aga Hamzic'5. Dzhamija se vishe godina otvarala samo uz ramazan. Danas se u njoj klanjaju aksham i teravih namaz.
Vakuf ove dzhamije imao je u svome posjedu slijedec'e: kuc'u s dvorishtem i voc'njakom, tri harema, dva gradilishta i jednu njivu. Sve ove nekretnine upisane su u gr. ul. br. 333, 3129 i 3096, i zapremaju povrshinu od 5296 m2 6. Ovaj vakuf imao je neshto zemlje i u Bogradcima kod Mostarskog Blata7.
Dervish Muhamed Bakamovic', sin Hasan-agin, svojom zakladnicom od 1. muharema 1254. (1838.) godine zavjeshtao je kuc'u u C'ejvanc'ehajinoj mahali i chetiri duc'ana u njenom prizemlju. Odredio je da mutevelija izdaje svake godine duc'ane pod kiriju i prihod troshi u sljedec'e:
- da se za tri mjeseca (redzhep, shaban i ramazan) kupuje po 150 grosha hljeba i dijeli sirotinji Baba Beshirove i hadzhi Ali-bega Lafe mahale.
- da se daje svake godine po 25 grosha za uchenje hatmi za dushe: oca mu Hasan-age, majke Fatime, brata Ibrahima i za vakifovu dushu8.
Mahmud-beg Djikic', sin Ahmet-begov svojom zakladnicom od dzhumada II 1266. (8.10. – 7.11.1849.) godine zavjeshtao je kuc'u i voc'njak u Zahumu. Odredio je da mutevelija izdaje ove nekretnine svake godine pod zakup i prihod troshi u slijedec'e:
- da se svake godine prouchi hatma za vakifovu dushu i da se za to uchenje plac'a po 50 grosha,
- da se svake godine kupuje mukava za Baba Beshirovu dzhamiju9.
Ibrahim-aga Temim, sin Ali-agin svojom zakladnicom od prve dekade safera 1320. (20.-30. maja 1902.) godine zavjeshtao je kuc'u i bashchu u Baba Beshirovoj mahali (Balinovcu) i odredio slijedec'e:
- da imam Baba Beshirove dzhamije prouchi svake godine pred dzhematom na glas u dzhamiji hatmu za dushu Muhamed a.s.
- da imam spomenute dzhamije prouchi svake godine po dvije hatme: jednu za vakifsku dushu i drugu za dushu oca mu Ali-age i majke Djulsume. Za uchenje prve hatme plac'ac'e mu se po 75, a za uchenje druge i trec'e po 50 grosha.
Vakif na kraju odredjuje da se ostatak prihoda podjeli na sedam djelova i isplac'uje: dva imamu i hatibu Baba Beshirove dzhamije, dva muezinu, dva muteveliji i jedan za rasvjetu spomenute dzhamije10.
Hadzhi Avdaga Bakamovic' sin Avdagin oporuchio je 1908. godine 200 kruna i odredio da se jedna polovina da imamu, a druga muezinu Baba Beshirove dzhamije11.
Ovdje treba josh istaknuti da je hadzhi Jusuf-beg Bakamovic' (umro 1917. godine) chesto novchano pomagao vakuf ove dzhamije. On je darovao zemljishte u mahali Kozici u Miljkovic'ima (selo oko 3 km zapadno od Mostara) na kom je 1910. godine sagradjen mekteb12.
Haremi (groblja)
Prije smo istaknuli da je vakuf ove dzhamije imao u svome posjedu i tri harema: Veliki harem uz dzhamiju, harem Jejevina i harem Pashnjak (mirija) u Zahumu, koji su zapremali povrshinu od 4.198 m2. Mi smo 1940. godine prepisali sve natpise sa nishana iz Velikog harema kod dzhamije koje smo tada ovdje nashli i uspjeli deshifrovati. Donosimo ih hronoloshkim redom:
- Mustafa Puchjak, sin Hasanov, umro 1180. (1766.) godine.
- Dudija, kc'erka Azizova, umrla 1220. (1805.)
- Hasan-aga Bakamovic', sin Dervish Mehmedov, umro 1222. (1807.)
- Mustafa Duranovic', sin Salihov, umro 1224. (1809.)
- Razija, kc'i Salihova, umrla 1249. (1833.)
- Djulsuma Sefic', kc'i hadzhi Alijina, umrla 1253. (1837.)
- Zejneba Duranovic', kc'i Dervishova, umrla 1253. (1837.)
- Dervish -Muhamed Bakamovic', sin Hasan-agin, umro 1253. (1837.)
- Hadzhi Hasan-beg Bakamovic', sin hadzhi Ahmed-begov, umro 1255. (1839.)
- Munteha Dizdar, kc'i hadzhi Alagina, umrla 1259. (1843.)
- Mustafa Djikic', sin Abdulahov, umro 1265. (1849.)
- Mahmud-beg Djikic', sin Ahmed-begov, umro 1266. (1850.)
- Husein, sin Halilov, umro 1267. (1851.)
- Ahmed Duranovic', sin Alin, umro 1279. (1862.)
- Fatima Duranovic', kc'i Vejsilova, umrla 1286. (1869.)
- Jusuf, sin Mustafin, umro 1287. (1870.)
- Ahmed-beg Djikic', sin Mahmud-begov, umro 1287. (1870.)
- Hasan-beg Bakamovic', sin hadzhi Mehemedov, umro 1290. (1873.)
- Mustafa-aga Slipichevic', sin Omer-agin, umro 1325. (1907.)
- Fatima, kc'i Mustafina, umrla 1325. (1907.)
- Zejneba Grchic', kc'i Muhamed-agina, umrla 1325. (1907.)
- Hatidzha Balic', kc'i Omer-agina, umrla 1325. (1907.)
- Ibrahim-aga Balic', sin Mustafa-agin, umro 1325. (1907.)
- Arif-aga C'emalovic', sin hadzhi Mustafa efendije, umro 1326. (1908.)
- Sulejman-aga Mushtovic', sin Ali-agin, umro 1326. (1908.)
- Hanifa Rajkovic', kc'i Mustafa-agina, umrla 1326. (1908.)
- Nazifa Velic', kc'i Salih-agina, umrla 1326. (1908.)
- Hadzhi Muhamed ef. C'emalovic', sin hadzhi hafiz Muhamed ef., umro 1327. (1909.)
- Fatima Zachina, kc'i Aganova, umrla 1328. (1910.)
- Dervisha Kajtaz, kc'i Salih-agina, umrla 1330. (1912.)
- Hadzhi Fevzi-aga Hadzhic', sin hadzhi Dervish-agin, umro 1330. (1912.)
- Naza Spuzhic', kc'i Mehmedova, umrla 1330. (1912.)
- Mehmed Kozo, sin Mehmedov, umro 1330. (1912.)
- Hadzhi Hatidzha Vuchijakovic', kc'i hadzhi Ibrahimova, umrla 1331. (1913.)
- Hamida Nukic', kc'i Omer-agina, umrla 1331. (1913.)
- Mustafa Zerdelic', sin Mehmedov, umro 1331. (1913.)
- Hamida Bakamovic', kc'i Jusufova, umrla 1333. (1915.)
- Mulija Nikshic', kc'i Tahir-agina, umrla 1333. (1915.)
- Mehmed Dzhampo, sin Abdulahov, umro 1334. (1916.)
- Djulsuma Dizdar, kc'i Mustafina, umrla 1334. (1916.)
- Hadzhi Jusuf-beg Bakamovic', sin hadzhi Muhamed-begov, umro 1335. (1917.)
- Muharem Arap, sin Abdulahov, umro 1335. (1917.)
- Hadzhi Ibrahim Elezovic', sin hadzhi Mahmut-agin, umro 1335. (1917.)
- Munteha Bajgoric', kc'i Mustafina, umrla 1335. (1917.)
- Djulsuma Gile, kc'i Omerova, umrla 1336. (1918.)
- Ziba Blagajac, kc'i hadzhi Mustafina, umrla 1336. (1918.)
- Muharem-aga Dvizac, sin Salih-agin, umro 1336. (1918.)
- Hadzhi Salih-aga Kotlo, sin Ahmet-agin, umro 1343. (1924.)
- Hadzhi Muhamed-aga Boshnjic', sin hadzhi Ibrahimov, umro 1348. (1929.) godine.
U ovom haremu se nalazi josh dvadesetak nishana ali se u njemu niko ne sahranjuje ima vishe od 40 godina. U haremima Jejevina i Pashnjak prestalo se odavno sahranjivati i preko njih je provedena cesta koja vodi od Mostara prema vrelu Radobolje. Svi nishani iz ova dva harema su odavno unishteni.
____________________
1 Ankara, Tapu ve Kadastro, Defter 16483 i 484; opshirni popis za Hercegovinu i dva sveska. Kopija u Akademiji nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo. Uporedi: Muhamed A. Mujic', Pitanje stare pravoslavne crkve u Mostaru i njena opravka 1833. godine. Prilozi – POF, Sarajevo, 1978., str. 82. Po tituli ”aga” mozhe se zakljuchiti da je vakif bio zapovjednik jednog odreda turske plac'ene vojske. Epitet ”baba”, opet, kazhe da je on, pod svoje stare dane, postao prior nekog dervishkog reda koji je u njegovo doba djelovao u Mostaru.
2 Arhiva Vakufskog povjerenstva u Mostaru (AVPM), akt broj 261/1934. W Lev Arndt izradio je lijep crtezh ove dzhamije koji je izashao u chasopisu Nada, Sarajevo, 1903., broj 3, str 33.
3 Acta turcarum, Arhiva Hercegovine (ATAH), 9/433.
4 Sidzhil mostarskog kadije broj 5, list 119 a, original u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
5 Po sjec'anju hadzhi Mustaj bega Fazlibegovic'a.
6 Vakufska gruntovnica u odboru IZ Mostar.
7 AVPM, akt broj 180/109.
8 Acta turcarum Provincijalata hercegovachkih franjevaca (ATPHF) IV/191.
9 Sidzhil vakufnama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 1, broj 309, str. 40.
10 AVPM, akt broj 430/1903.
11 AVPM, akt broj 87/1908.
12 AVPM, akt broj 625/1911.
|