|
Kako me ljudi ne razumiju? Zbog čega me zaobilaze?
Zbog čega ne objavljuju moju poeziju? To su pitanja na koja traži odgovor pjesnik Fadil Krpo-Blagajac. Rođen je 20. maja 1932. godine u Blagaju kod Mostara. Rođeni je Blagajac a srcem Mostarac.
Završio je osnovnu školu u Blagaju, Srednju tehničku školu (odsjek brodogradnja) u Beogradu, a Vojnu pomorsku akademiju u Divuljama kod Splita, kao i tri vojne jednogodišnje aplikacije u Kruševcu, Puli i Divuljama. Pored navedenih škola položio je kurseve italijanskog, engleskog i španskog jezika u Puli, Splitu i Mostaru.
Kao tehničar brodogradnje je proveo jednu godinu u ex Jugoslaviji u brodogradilištu Mačvanska Mitrovica. U ratnoj mornarici ostao je devet godina. Na lični zahtjev istu napušta i prelazi u trgovačku mornaricu. U ratnoj mornarici je vršio dužnosti navigacionog oficira do komandanta broda. Kao navigacioni oficir u trgovačkoj mornarici obišao je mnoge primorske zemlje svijeta. U godini 1977. oplovio je cijelu zemaljsku kuglu iz pravca zapad-istok. Upoznao je sjaj i bijedu svijeta.
U ranim danima svoje mladosti kao četrnaestogodišnjak Krpo se posvećuje pisanju pjesama, pripovjedaka, eseja, aforizama, legendi, zatim putopisa i reportaža. I, već tada poručuje:
- Studirajte ljude
- (strana 13, iz poglavlja ”Kvadratne ruže”)
- Studirajte ljude koji se bune
- makar vam na sastanku ličili na sabotere
- uporno ih studirajte, jer kod provjere,
- nekad se dobije, i suprotno uvjerenje.
- Studirajte ljude koji se bune
- pa od poštenog posla ako ne bježe,
- već u njemu traže – nešto novo i svježe;
- pružite im ruku, da se lakše izvuku,
- kad se u grčeviti luk, budu savili,
- da bi ispalili plotun istine
- u zarđalo sunce.
 Fadilu što je u duši i njegovim mislima, to izgovara i pretvara u stih i prozu. Spada u plejadu talentovanijih pjesnika Bosne i Hercegovine pa i šire. U svome pjesničkom opusu ima odrađenih više od 20 knjiga poezije, putopisa. U svakoj knjizi je oko 100 pjesama, koje do danas nisu objelodanjene, i došle do zaljubljenika poezije. To je veliko blago iz baštine izvrsnog poete. Svoju poeziju je djelimično plasirao kroz eter na radio stanicama (postajama). Štampani su mu pojedini radovi u mostarskim listovima ”Sloboda”, ”Mlada Hercegovina”, te u časopisu ”Most”. To je malo za njegov ogromni opus. On želi da se iskaže svojom poezijom, bogatstvom riječi koje izviru iz njegovog bića, jer je akumuliran pjesničkom rimom. Iz ciklusa Kvadratne ruže izdvajam pjesmu iz objavljene knjige ”Bure dolaze sa juga”, izdata 1966. godine u Mostaru):
- Intelektualac
- Mozak sam oprao debelim knjigama
- da bih postao intelektualac.
- Sad vidim da sam magarac,
- Harpagon i hulja, kojoj nema para
- jer od moje dosta zavidne plate
- ja, nekada majko, ne odvojim za te,
- ni hiljadu.
- I da bi još jasnija bila ta stvar
- ni od ove pjesme, neću honorar,
- tebi poslati
- jer mati, shvati, ova pjesma ima bezbroj autora;
- ja sam jedan, ostali se traže.
Cijeli život Fadil je posvetio ovim našim i svojim krajevima, a bio pomorac koji je obišao cijeli svijet na prekookeanskim ratnim i trgovačkim brodovima. Nekada je gledao samo vodu i nebo, azurno plavo, a ponekad namrgođeno zatalasano olujom more, divio se rumenilu sunca i vode. I kada se vratio u svoju kršnu Hercegovinu u svoj kraj ispod staroga grada hercega Stjepana Kosače, nije prihvaćen iako je čovjek blage naravi koji nema, što naš narod ima običaj da kaže ”dlake na jeziku”. Usavršavao se po vojnoj disciplini. U ”Velikoj pjesmi” iz ciklusa ”Kvadratne ruže”, kaže:
- U slobodnoj zemlji dragi prijatelju
- ništa lijepo, ništa slavno, i ništa humano
- ne smije biti, tako veliko, vječno i sveto
- da bi radi toga stavili veto, na ono,
- što je još ljepše, još slavnije, i još humanije.
U jednoj od svojih bilješki Krpo kaže da je objavio oko 2.000 pjesama, ali da je to malo iz njegovog prebogatog pjesničkog stvaralaštva i da je to sve objavio o svome trošku. Objavljene zbirke su: ”Pjesme sa mora i Neretve”, ”Svi smo mi mornari”, ”Pregršt juga i naramak sunca” i ”Bure dolaze sa juga” (izdata u Mostaru, 1966. godine).
Fadil bolno kaže: ”Niko mi nikada nije pomogao ni u jednome kulturno političkom sistemu. Na početku moje književne karijere nuđena mi je pomoć svake vrste uz neke uslove. Ja, kao autor svojih djela takve uslove nisam mogao da prihvatim i odbio sam, i neke, možda, dobronamjerne izdavače i urednike”.
– Koja je Vaša najdraža pjesma?
– Sve su mi drage, a izdvojio bih pjesmu Buridanov magarac1. ”Dva puta sam podnosio molbu za prijem u Društvo pisaca BiH, ali oba puta sam odbijen, jer uslov za prijem bio je jedna objavljena knjiga kod zvaničnog izdavača i blagonaklona recenzija od strane ”odabranih poeta”.
Ime Fadila Krpe-Blagajca uvršteno je u Leksikon pisaca izdat u Novom Sadu. Nastupao je na mnogim maratonima poezije, poetskim humanitarnim manifestacijama i Književnim večerima u Mostaru. Bio je član Kluba pisaca RKUD ”Abrašević” Mostar sedamdesetih godina u kojem su bile i eminentne poetske ličnosti Mostara pa i BiH i bivše ex Jugoslavije: Alija Kebo, Mugdim Karabeg, Ishan Mutevelić-Ico, Stanko Dvoržak, Refik Hamzić, Safet Burina, Mile Ratković, Rade Budalić, Ivan Kordić, Ibrahim Kajan, Milovan Krunić, Damjan Šantić, Mišo Marić, Erika Artuković-Zlata, Milivoje Mrkić, Vlado Puljić – slikar, Jusuf Nikšić – slikar, Tamara Đedović – slikarka, Salih Trbonja-Sevdi, Nenad Borozan, Fadil Krpo-Blagajac, Alma Fazil-Obad, Dijana Burazer, Mirsad Čampara, Krešimir Šego, Obrad Savić, Safet Sarić i drugi.
|