Salko Saric
BAHRIJA NURI HADZIC
Sjecanje na veliku opernu divu |
Kcerka cuvenog mostarskog knjizevnika Osmana Nuri Hadzica (Mostar, 1969.-Beograd, 1937.), Bahrija Nuri Hadzic, rodjena je u Sarajevu 4.3.1904. godine.
Osnovno muzicko obrazovanje stekla je u Sarajevu i Beogradu,
a u Becu je studirala pjevanje kod Th. Lierhamera
na Drzavnoj visokoj akademiji za muziku i umjetnost.
Po zavrsetku skolovanja od mnogih ponuda Nuri Hadziceva
se opredjeljuje za operu u Bernu (Svicarska), gdje u periodu od 1928. do 1931. ostvaruje cetrdesetak vodecih opernih uloga, koje su joj donijele pozive za niz gostovanja na raznim opernim scenama Evrope.
Po nagovoru kompozitora i dirigenta Stevana Hristica
(1885. - 1958.) prihvata angazman u Beogradu, pa je od 1931. do 1960. godine prvakinja Beogradske opere.
"Sa Bahrijom Nuri Hadzic Beogradska opera je dozivljavala svoje prve zvezdane trenutke i ostvarila neke od najvecih dometa u svojoj istoriji" (Mirka Pavlovic).
Kao sopranistica koju je krasila raskosna glasovna ljepota, odlicna vokalna tehnika, velika dramska sugestivnost i scenska izrazajnost, ostvarila je na opernim scenama Evrope
i bivse Jugoslavije uloge najrazlicitijeg karaktera: "Aida" (G. Verdi), Leonora
u operi "Il trovatore" (G. Verdi), Manon u istoimenoj operi francuskog kompozitora Julesa Masseneta
te Charlotte u operi "Werther" istog kompozitora, Salome (R. Straussa), Minnie
u operi G. Puccinia "La Fanciulla del West", Jenufa
u istoimenoj operi ceskog kompozitora Leosa Janaceka, Kostana
u istoimenoj operi Petra Konjovica i mnoge druge operne role.
Uspjesno se bavila koncertnom djelatnoscu, a za izvanredna umjetnicka dostignuca beogradska sredina oduzila joj se tek 1988. godine, jedinim priznanjem - Sedmojulskom nagradom.
Starije generacije Mostaraca pamte njen nastup u martu 1941. godine u Mostaru.
Tada je nastupila u programu Muslimanske narodne biblioteke,
a zahvalna mostarska publika sa odusevljenjem ju je pozdravila i ispratila. Svakako da je najveci umjetnicki dozivljaj u njenoj karijeri bila svjetska praizvedba opere "Lulu",
austrijskog kompozitora Albana Berga (1885.
- 1935.), opere ciji je libreto nastao prema tragedijama "Duh zemlje", "Pandorina kutija"
i "Lulu" njemackog knjizevnika Franka Wedekinda
(1864.-1918.). |
 |
Svjetska praizvedba tada nedovrsene1 opere "Lulu"
dogodila se u utorak 2.4.1937. godine u Zürichu
(u Zürcher Stadttheater) na kulturnoj manifestaciji Zürcher Juni Festspiele,
a naslovnu rolu tumacila je Bahrija Nuri Hadzic,
koju je Alban Berg, vidjevsi je ranije u "Salome",
pozelio za nosioca glavne uloge u svojoj operi.
Sjecajuci se tog nastupa 1937. godine u Zürichu
pred najbiranijom svjetskom svjetskom umjetnickom elitom Bahrija Nuri Hadzic
je izjavila: "Bio je to svakako jedan veliki poduhvat i moj najveci umjetnicki dozivljaj. Na toj premijeri nasli su se svi vrhunski umjetnici iz cijelog svijeta: Darius Milhaud, William Steinberg, Pietro Mascagni, Thomas Mann, Conrad Beck, supruge Wedekinda i kompozitora Berga. A ja sam tada imala samo 33 godine i srecu da sve to dozivim".
Osvrti i kritike na premijeru "Lulu" bili su sjajni, a medju kriticarima pojavili su se i cuveni austrijski muzikolog Willi Reich
(1898. - 1980.) i francuski kompozitor Darius Milhaud
(1892. - 1974.), koji su svoje osvrte napisali za becki i pariski radio.
Kriticar lista "Berner Tagwacht" primijetio je o Hadzicevoj "Lulu"
i ovo: "Nuri Hadziceva je sa sigurnoscu kao u transu ostvarila prvu Lulu koja ce zauvijek ostati kao uzor".
Ova njena kreacija se do danasnjih dana pominje kao izuzetna, tako da fotografije Nuri Hadziceve i odlomci iz blistavih kritika prate i najnovije premijere ove opere (u Parizu, Londonu, Frankfurtu, Becu, Zürichu
itd).
Smatrana je takoder i za nenadmasnu Salome u operi njemackog kompozitora R. Straussa
(1864. - 1949.). Kompozitor je rekao, kada je pjevala pod njegovom dirigentskom palicom prilikom proslave njegova 75. rodendana 1939. godine u Zürichu,
da je to Salome koju je cekao 35 godina.
Poslije 1937. godine "Lulu" je dozivjela bezbroj izvodjenja opernih i dramskih. Tako je i mostarsko Narodno pozoriste
postavilo ovo djelo na svoj repertoar 1990. godine (premijera 22.11.1990.) u reziji Branka Brezovca,
a izvedeno je kao Total Recall uz suradnju sa mostarskim Simfonijskim orkestrom, horom "Abrasevic"
i Pozoristem lutaka. Bio je to veoma zanimljiv i kompleksan muzicko-teatarski poduhvat zamisljen i kao hommage Bahriji Nuri Hadzic,
prvoj opernoj divi iz Bosne i Hereegovine, Mostarki,
kako je govorila za sebe, koja je djelovala na muzickim scenama Evrope
i bivse Jugoslavije. Mnogo ce vremena proci do trenutka kada ce, tek nakon II svjetskog rata, Mostarke Ana Ivanisevic, Blazenka Cigic Milic
i u novije vrijeme Amila Baksic poci njenim stopama.
Velika operna diva, nezaboravna po svom sirokom pjevackom, stilskom i karakternom rasponu i jedinstvena po svojim pijanisimima, umrla je u Beogradu 24. oktobra 1993. godine. Njeni kremirani posmrtni ostaci sahranjeni su u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Otisla je zanavijek nezaboravna Salome i neprevazidjena Lulu!
1) A. Berg je poceo rad na operi "Lulu" 1929.
godine. Poslije procjene Treceg Reicha da je njegova muzika degenerisana (1933.), zapada u materijalnu
krizu. Da bi prezivio, prekida rad na operi "Lulu" i prihvata se dodatnih
poslova. Krajem 1935. zapocinje rad na dovrsetku opere "Lulu", ali smrt ga zatice u vrijeme dok je radio na trecem
stavku. Operu "Lulu" dovrsio je, prema sacuvanim skicama A. Berga austrijski
kompozitor, violinist i dirigent Friedrich Cerha 1979.
godine. |
Literatura:
- Enciklopedija Jugoslavije sv. 6, str. 322.
- Leksikon Cankarjeve zalozbe - glazbenici, Zagreb, 1990.
- Mirka Pavlovic "In memoriam, Bahrija Nuri Hadzic" u: "Politika", Beograd, 27.10.1993.
- Ubavka Prusina "Bahrija Nuri Hadzic - prva Lulu", katalog za predstavu "Lulu" Narodnog pozorista u Mostaru, Mostar, 1990.
- Willi Reich "Alban Berg" u katalogu za praizvedbu "Lulu", Zürich, 1937., str. 3-5. |
|
|
