Salko Saric
KONTINUITET I
KREATIVNOST
Kulturna manifestacija Mostarsko ljeto
i sta joj je prethodilo |
Ove godine odrzat ce
se dvadeseta po redu kulturna
manifestacija Mostarsko ljeto, ovaj
jubilej znacajan za citavu suvremenu
mostarsku kulturu.
Kako o nastanku ove manifestacije
nije puno pisano, nije na odmet da se
prisjetimo dogadjanja koja su joj
prethodila. Kulturne institucije Mostara,
Narodno pozoriste, Pozoriste lutaka i
Simfonijski orkestar, redovito su
prekidale svoju djelatnost pocetkom jula,
tako da su duga mostarska ljeta prolazila
bez kulturnih dogadjanja za kojima se
osjecala velika potreba.
Kulturni djelatnici Mostara
u vise navrata su pokusavali animirati
gradsko rukovodstvo kako bi se ucinili
neki potezi na ozivljavanju kulturne
ponude grada tokom ljetne sezone.
Potrebno je bilo nesto uciniti kako zbog
gradjana Mostara tako i
zbog velikog broja turista koji su ga
posjecivali. Naime, Mostar
je u bivsoj Jugoslaviji
vazio kao kontinentalni grad sa najvecom
posjecenoscu od strane inozemnih turista.
Da bi ukazali na neophodnost jedne
kulturne manifestacije u ljetnjoj sezoni,
djelatnici Narodnog pozorista
organizirali su gostovanje Jugoslavenskog
dramskog pozorista iz Beograda u
ljeto 1950. godine, sa predstavom "Dundo
Maroje" M. Drzica, u reziji
znamenitog Bojana Stupice.
Ova predstava je uprilicena u basci Djackog
doma "Dule Mucibabic",
a na tom jednom izvodjenju vidjelo ju je
1100 gledalaca.
U istom prostoru pocetkom jeseni (1950.)
prikazana je opera "Ero s
onoga svijeta" J. Gotovca,
u izvodjenju sarajevske Opere
i opet je odaziv publike bio veliki.
Naredne godine (1951.) sarajevsko
Narodno pozoriste na istom
mjestu je odigralo predstavu "Tri
svijeta" H. Hume u reziji Vase
Kosica, sto je mostarska publika
prihvatila sa velikim odusevljenjem.
To je bio sjajan test koji je pokazao
nuznost da se kulturna ponuda u Mostaru
tokom ljetnje sezone mora osmisliti.
Tokom sljedecih godina ucestali su
pokusaji pojedinaca, da se na tom planu
nesto uradi, ali sve je zavrsavalo bez
konkretnog rezultata: ustolicenja stalnog
ljetnog festivala u Mostaru.
Najpotpuniji prijedlog dosao je od strane
gospodina Safeta Cisica,
ondasnjeg upravnika Narodnog
pozorista u Mostaru. On je
gradskim vlastima i Turistickom
savezu Mostara u februaru 1960.
godine, ponudio veoma dobro uradjen
elaborat za pokretanje kulturne
manifestaciie "Ljetnje igre
u Blagaju".
Cisic je u svom
elaboratu veoma argumentirano obrazlozio
motive za pokretanje ovog festivala, te
detaljno osmislio svaki segment ovih
igara.
Finansijer je trebao biti grad Mostar i
ostale zainteresirane institucije, a
nosioci umjetnickog dijela igara trebali
su biti profesionalne kulturne
institucije grada. |
 |
Idejno rjesenje scene i gledalista na blagajskoj
Tekiji uradio je tadasnji
scenograf i kostimograf Narodnog
pozorista Djuro Termacic,
a predvidjeno je bilo da igre traju od
25. juna do 10. septembra svake godine.
Ali i ovaj dobro osmisljen projekat ostao
je bez odgovora gradskih struktura, mada
su o njemu pokretane rasprave i 1962. i
1964. godine.
Pocetkom 1970. umro je cuveni mostarski
knjizevnik Hamza Humo.
Na jesen iste godine gospodin Tvrtko
Sulentic, direktor Turisticko
ugostiteljskog preduzeca "HETMOS"
predlaze da se u Cimu,
na imanju porodice Humo
tj. Huminoj kuli
(ljetnjikovcu), svake godine u vrijeme
ljeta i berbe grozdja odrzavaju knjizevno
- muzicke veceri.
I ovaj prijedlog, uz vise pokusaja da se
realizira, zavrsio je time da su u
oktobru 1974. clanovi kluba pisaca RKUD
"Abrasevic" odrzali u Huminoj
kuli knjizevno vece pod nazivom "Knjizevno
vece u Huminom Cimu".
Znatan entuzijazam da uljepsa ljetnje
dane u Mostaru pokazao je 1975. poznati
mostarski kantautor, pokojni dr
Dzenan Dzani Salkovic. On je
tokom jula i augusta iste godine u basci Hotela
"Mostar" organizirao
niz umjetnickih veceri pod nazivom "Tijelo
poezije". Na tim vecerima
nastupili su mostarski pjesnici: Alija
Kebo, Miso Maric, Zlata Artukovic, Dunja
Alendar i recitator Goran
Matovic, zatim glumac Fabijan
Sovagovic iz Zagreba,
vokalno - instrumentalne grupe "Drugi
nacin" iz Zagreba
i mostarska "Mostar",
te pijanistkinja Srebrenka
Salkovic.
Iste godine krajem augusta, pod
Pecinom u Kujundziluku u
organizaciji Hotelsko ugostiteljskog
preduzeca "Neretva"
iz Mostara, pocelo se i sa nizom
umjetnickih veceri pod nazivom "I
pod pecinom svjetla".
Modelator tih izvedbi bio je Gradimir
Gojer.
Prvi program (28.8.1975.) bio je
monodrama "Oj zivote"
Josipa Pejakovica umjetnika iz Sarajeva,
zatim su slijedili Milka Podrug -
Kokotovic dubrovacka glumica sa
monodramom "Heloiza
Abelardu", koncert
sarajevskih muzicara Ivana
Kalcine i Dzevada
Sabanagica, da bi ove veceri
zavrsile poetskom veceri i izlozbom
mostarskog slikara i pjesnika Vlade
Puljica u reziji G.
Gojera.
U mostarskoj "Slobodi"
(23.8.1976. str 7.) saznajemo od
direktora OOUR-a za ugostiteljstvo i
turizam "Neretva",
gospodina Omera Hajrovica,
da su u proljece oni, kao firma,
inicirali razgovor sa Zajednicom
kulture i Turistickim
drustvom iz Mostara oko
pokretanja kulturnog ljeta. Mada je
receno da ce se "nesto
poduzeti", od obecanja nije bilo
nista, pa su oni "poduzeli korake da
organiziraju barem krajem ljeta nekoliko
kulturnih dogadjanja u Mostaru".
Naime, firma "HETMOS"
je u suradnji sa IPC
"Oslobodjenje" krajem
augusta (1976.) organizirala ponovno
nekoliko umjetnickih veceri pod
proslogodisnjim nazivom "I
pod pecinom svjetla". Ovaj
put su ostvarena samo tri nastupa i to: Fabijan
Sovagovic glumac iz Zagreba
sa monodramom "Djuka
Begovic", Goran Matovic iz Zagreba
sa poetskim recitalom na stihove Tina
Ujevica "San i ludilo",
te vece sansona Ibrice Jusica
iz Dubrovnika.
Konacno 1978. godine ukazala se prilika
da se ideja o osnivanju stalne ljetne
manifestacije i realizira. U ovoj godini
osnovana je Kulturno prosvjetna
zajednica (KPZ) opstine Mostar.
Vec slijedece godine (1979.) u aprilu
mjesecu odrzana je sjednica KPZ te
saznajemo: "... Da je
usvojen program aktivnosti KPZ opstine
Mostar za ovu godinu u kojoj ce Zajednica
preuzeti organizaciju stalnih
manifestacija, novoformiranog, Mostarskog
kulturnog ljeta, zatim vec postojecih
manifestacija, Dana teatra mladih, Revije
domaceg igranog filma i Mjeseca knjige
... " ("Sloboda"
Mostar 1.5.1979. str 12.). Tako je Mostar
konacno dobio dugo zeljenu manifestaciju.
Prvo "Mostarsko ljeto"
zapocelo je vec tradicionalnom
manifestacijom "Santicevim
vecerima poezije" odrzanim
28. 29. i 30. juna 1979. godine. Prvo
vece (28.6.1979.), otvoreno je izlozbom Likovne
omladine Mostara, poetsko -
muzickom veceri, promocijom knjige
pjesama Omera Tipure i
ploce ansambla "Crveni
makovi". Isto vece pjesnici
Desanka Maksimovic, Nasiha
Kapidzic - Hadzic i Pero Zubac
govorili su svoje stihove mostarskoj
publici, tako da je ovaj niz dogadjanja
(28.6.1979.) na "Santicevim
vecerima poezije" bio i
prvi program prvog "Mostarskog
ljeta".
Slijedili su zatim mnogi dramski,
muzicki, likovni, poetski programi,
knjizevne i folklorno umjetnicke veceri,
da bi sve kulminiralo gostovanjem
zagrebacke predstave "Oslobodjenje
Skopja" Dusana Jovanovica u
reziji Ljubise Ristica.
Prvo "Mostarsko ljeto"
zavrsilo je 14.9.1979. koncertom Simfonijskog
orkestra Mostar.
I svih narednih godina nizali su se
nastupi velikog broja umjetnika iz Mostara
kao i iz citave bivse
Jugoslavije, da bi se tek 1990.
u produkciji "Mostarskog
ljeta" realizirale
predstave "NE"
u reziji Darka Rundeka,
a 1991. godine "Sada je i
tebi kraj" J. Andzejevskog
u postavci Zlatka Mikulica.
Pokusaji da se ponovno uvede praksa
vlastite produkcije na "Mostarskom
ljetu" rezultirali su i
premijerom "Ruha"
(1997.) na prostoru Velagicevine
u Blagaju (produkcija Narodno
pozoriste Mostar), te premijera "Trofejnih
noci" (1998.) u rusevinama Hotela
"Ruza" (produkcija Centar
za kulturu Mostar). Obje
predstave napisao je i rezirao Semsudin
Gegic.
Treba napomenuti da se ova manifestacija
uspjela odrzati i steci kontinuitet (do
agresije na BiH) zahvaljujuci velikom
entuzijazmu i pozrtvovanosti
dugogodisnjeg sekretara KPZ opstine
Mostar - gospodje Fadile
Custovic.
O kvalitetu ponudjenih izvedbi na ovoj
manifestaciji bez dvojbe se moze reci da
je oscilirala u vrijednosti i
mastovitosti izbora, ali odaziv publike
je uvijek bio veliki.
Sta reci uoci jubilarnog "XX
Mostarskog ljeta" ?!
Trebalo bi prije svega za ovu
manifestaciju pronaci trajni izvor
finansiranja. Tako bi se za svaku narednu
sezonu znao okvirni finansijski plan, i
na osnovu njega se osmisljavao program,
angazirali stvaraoci i ugovarali termini.
Jednom rijecju to bi stvorilo uvjete za
profesionalizaciju rada, a isto tako nivo
planiranih programa podiglo na
kvalitetniju razinu.
Postoje i razlicita misljenja koja se
odnose na trajanje Mostarskog
kulturnog ljeta. Obicno su to
primjedbe da je manifestacija navodno
preduga, da nema nijednog festivala na
svijetu koji traje toliko dugo itd ...
Misljenja smo da tu ne treba nista
mijenjati: zasto skracivati ovo ljetnje
uzivanje? Potrebno je uciniti jos mnogo
toga na osmisljavanju, preciscavanju i
bogacenju programa osobito dramskog, vise
insistirati na fizionomiji muzickog
programa, prosiriti program poetskih
veceri i likovnih izlozbi, te pronaci
neke nove sadrzaje i prostore za njihova
izvodjenja. Jer, rijetko koji grad moze
da ponudi toliko pogodnih i skladnih
prostora, u kojima mogu da se izvedu
razni programi i primi veliki broj
gledalaca, a da se opci sklad gotovo, ni
u cemu ne poremeti, kao sto je to u
Mostaru.
Naravno, za stvoriti uspjesnu
manifestaciju treba imati stalnog
finansijera, dovoljno profesionalizma,
istrajnosti i puno kreativne maste.
Vjerujuci da ce Mostar naci
razloga da se ozbiljnije pozabavi svojim
"Mostarskim ljetom", na kraju
izrazavamo nadu da ce i ova XX po redu
kulturna manifestacija na dostojan nacin
biti obiljezena.
Izvori:
1. Arhiva Narodnog pozorista u Mostaru,
Predmet - "Elaborat za ljetne igre u
Blagaju" br 1212/61; 1960,1961.
2. I. S. "Ipak nesto novo usred
ljeta", "Sloboda" Mostar
4.8.1975. str 7.
3. Anonim, "Knjizevno vece u Huminom
Cimu", "Sloboda" Mostar
28.10.1974. str. 6.
4. Alija Kebo, "Bogatiji kulturni
kalendar", "Sloboda"
Mostar 10.6.1979. str 12.
5. Alija Kebo, "Na vrelu stiha i
bratstva", "Sloboda"
Mostar 9.7.1979. str 6.
6. Milivoje Mrkic, "Raznovrsno i
bogato", "Sloboda" Mostar
13.8.1979. str 4. |
|
