|
Shta c'e se desiti u buduc'nosti? Razvoj komunikacione tehnologije c'e donijeti mnoge promjene. Vrsni poznavaoci informacione teorije i tehnologije govore o novim otkric'ima u razvijenim informatichkim drushtvima, o otkric'ima koja, danas, iz stvarnosti nasheg vremena i nasheg poimanja ljudskih moguc'nosti, izgledaju kao ”chuda”, kao neshto shto se radikalnije utemeljuje ne samo u opc'e tokove nasheg zajednichkog zhivljenja, vec' i u najintimnije kutke nashih unutrashnjih, psihichkih procesa. Oni koji c'e duzhe zhivjeti u 21. stoljec'u bit c'e neposredni sudionici i korisnici novih otkric'a informacione tehnologije.
Informatichka nepismenost
U psihosocijalnom pristupu informatizaciji potrebno je sagledati i razloge sporog procesa informatizacije u svijetu, a narochito u zemljama tranzicije. Sporost a, ponekad, i izrazhena odbojnost prema modernim informacionim tehnologijama se, najcheshc'e, objashnjava politichkom ili ekonomskom kratkovidnoshc'u. Kada se ovim razlozima pridaje primat i tada se govori jezikom opshtosti, a ne jezikom psiholoshki razlichitih osoba, pojedinaca koji su kreatori i realizatori vazhnih odluka u organima drzhave, parlamenta, u strankama, u poslovnim organizacijama, a koji se mogu rangirati od informatichki nepismenih pojedinaca do visoko informiranih o potrebama i dostignuc'ima komunikacione tehnologije. Nemoguc'e je ochekivati od informatichki nepismenog chovjeka da zagovara i unapredjuje informatichku pismenost. A i od onih koji malo znaju o ekonomskoj i drushtvenoj vrijednosti informatizacije a, pogotovo, o njenim psiholoshkim dimenzijama, a istovremeno a nisu u stanju da svoje nizhe informatichko znanje kompenziraju vishom inteligencijom ili kreativnim sposobnostima, takodje ne mozhemo ochekivati visoki stepen motiviranosti u stvaranju pogodnih uvjeta za shirenje informatizacije.
Ako medju najodgovornijim ne postoji suglasnost u stavovima prema savremenim, individualno i drushtveno vazhnim procesima informatizacije, shta mozhemo ochekivati od ljudi koji su lisheni moguc'nosti uticaja. Mozhemo ochekivati da c'e ishode procesa informatizacije osjetiti mnogo kasnije. Sporost, koja rezultira iz drzhavne nesagledanosti potrebe za radikalnijim usmjeravanjem svoga djelovanja u pravcu informatizacije, c'e dovesti do slabljenja motivacije, do izrazhenijeg otpora u potrebu promjene tradicionalnih uvjerenja, posebno kada je u pitanju promjena iz negativnog stava prema informatizaciji u pozitivan stav.
Promjena stavova je moguc'a
Informatizacija, nesumnjivo je, dovodi do promjena u nachinu mishljenja i ponashanju pojedinaca i grupa pojedinaca. Ovo je opc'e prihvac'eno gledishte, mada se iz njega ne mozhe spoznati koliki ishod promjena mozhemo ochekivati, u kojem vremenskom razmaku i u kojim socijalnim okolnostima. Da li c'e svaki pojedinac, suochen sa realnoshc'u neumitnog procesa informatizacije, reagirati na isti nachin? Da li c'e ispoljiti motivaciju jednaku motivaciji svakog drugog pojedinca koji se nalazi u istim okolnostima, ili c'e pak reagirati na rezistentniji nachin? Odgovor na ova pitanja mozhemo dobiti ako sagledamo karakter i pravac usmjerenja ranije formiranih stavova o informatizaciji. Zadrzhavanja ili mijenjanja ustaljenih gledishta o vazhnim intrapsihichkim i ekstrapsihichkim procesima lichnosti, u uvjetima informatizacije, se karakterizira ispoljavanjem otpora ili pristankom na promjene. Otpor proizilazi ili iz osobnih rigidinosti pojedinaca ili grupnih pritisaka ili, pak, nekih drugih socijalnopsiholoshkih okolnosti. Osobe koje pokazuju, latentnu ili manifestno izrazhenu spremnost prihvatanja informatizacijskih trendova, sagledavaju kojim smjerom c'e promjena njihovih stavova ic'i: ili u povec'avanju intenziteta u njima, ranije formiranog stava o informatizaciji, ili pak u smjeru njegove potpune izmjene. U psiholoshkom tumachenju moguc'ih izmjena stavova govori se o kongurentnoj i inkongurentnoj promjena stava. Proces i ishod informatizacije, u uvjetima kongruentne promjene, se ispoljava u povec'anju ekstremnosti kognitivne, emocionalne i konativne komponente stava. Osoba, ustvari, povec'ava stupanj uvjerenja u svoje sudove stavova pojedinaca ili grupa pojedinaca koji, u latentnom ili manifestnom vidu, nisu u neskladu sa individualno opravdanim i drushtveno pozheljnim trendovima informatizacije. Ochiti su i drugi, slozheniji, tokovi i ishodi informatizacije. U pitanju je inkongurentna promjena, zapravo promjena stava iz datog stanja u potpuno suprotno stanje. Inkongurentna promjena ustvari pokazuje da se, u procesu informatizacije, mozhe ochekivati radikalnija promjena kognitivne, emocionalne i konativne osnove ustaljenih, najcheshc'e, pogreshnih pogleda chovjeka na sebe i druge u prihvatljivije, vremenu i zhivotnim tokovima, prilagodjenije poglede.
Koje vidove promjena i kakav ishod, u uvjetima informatizacije, mozhemo ochekivati znachajno zavisi od strukture stava (da li je u pitanju kongurentna ili inkongurentna promjena), od velichine pritiska grupe s kojom se pojedinac identifikovao i, posebno, od psiholoshke prilagodjenosti sadrzhaja i nachina prenosa medijske poruke. Djelotvorne uticaje informatizacije na promjenu rigidnih, zastarijelih i pogreshnih shvatanja i ponashanja pojedinaca i grupa pojedinaca moguc'e je, zapravo, ochekivati ako kreatori i realizatori informatizacijskih procesa spoznaju, pored vec' onih danas jasno definiranih okolnosti, i sve psihosocijalne determinante od kojih uveliko zavisi da li c'e ovaj proces tec'i individualno pozheljnim i drushtveno opravdanim putem. Informatizacija jeste globalni svjetski proces koji, sam po sebi, mijenja ili modificira barijere u komunikaciji ljudi, ali vidljivo je da se proces ne odvija jednakim tempom i sa jednakim ishodima. Psiholoshke spoznaje ukazuju da tok i ishod ovog procesa znachajno zavisi od spoznajnih kapaciteta, emotivne prilagodjenosti i motivacione spremnosti onih od kojih se ochekuju promjene, ustvari od pojedinaca i grupa pojedinaca svake kulturne sredine. Spoznaja vrijednosti od znalachke upotrebe informacijske tehnologije podrazumijeva i prevladavanja i unutrashnjih otpora koji rezultiraju iz sporijeg napushtanja ustaljenih nachina ponashanja i uvjerenja. Naprimjer, pojava ovisnosti od kompjutora, zanemarivanje osobnih komunikacija, slabija fizichka aktivnosti mladih, druzhenje sa strojem a ne sa drugim ljudima, opasnost od cheshc'e upotrebe mobitela (mobiteli funkcioniraju na jako visokim frekvencijama) i slichni pokazatelji rezistentnosti. Ali ovakve ili slichne prepreke u shvatanju i emocionalnom prihvatanju informacione tehnologije moguc'e je prevladati, ako se vodi rachuna o psiholoshkim spoznajama karaktera i smjera stavova svakog pojedinca i ako se nachini sticanje informatichke kulture, prozhimaju psiholoshkim zahtjevima sadrzhanim u pristupima, metodama i tehnikama uchenja.
Vazhno je takodje znati:
- koliki je stepen povjerenja u izvor informacije u kome je sadrzhano sve ono shto treba znati prosjechni gradjanin, posebno uchenik ili student, o informacionoj tehnologiji
- koliko su informacije o prezentiranim sredstvima informatichke komunikacije prilagodjene potrebama ljudi,
- kolika je potreba ili zahtjev za kongurentnom ili inkongurentnom promjenom sadrzhana u medijskoj poruci i
- kakve i kolike kognitivne, emocionalne i konativne promjene mozhemo ochekivati u uvjetima djelovanja dobro koncipiranih i realizatorski osmishljenih informacionih programa.
|