|
Mehmed-pasha Sokolovic' rodjen je 1505. godi u selu Sokolovic'i kod Rudog, a umro je 1597. godine. Zapravo zadavljen od dervisha iz Vuchitrna, podmuklo i iznenadno kad je pokushao da izvadi svoju kesicu i daruje ga uobichajeno bakshishom.
Ovaj dervish je po svoj prilici bio chovjek Lala Mustafa-pashe Sokolovic'a, koji je zauzet ratom sa Persijom, preporuchio svojim saveznicima u borbi protiv velikog vezira, shto je i sultan Murat III, saznao.
Mehmed-pasha (Sokoli) Sokolovic' sluzhbovao je tri sultana: Sulejmana Velichanstvenog Zakonodavca, Selima II i Murata III.
Mehmed-pasha Sokolovic' bio je zet sultana Selima II, bio ozhenjen njegovom kc'erkom Esmom starom 16 godina i od njega mladjom 20-tak godina od koje se jedino pribojavao u zhivotu. Za zhivota se proslavio kao znameniti, mudar drzhavnik, moc'nog Osmanskog carstva i jedan od najvec'ih zaduzhbinara – legatora svoga vremena.
U Beogradu je Mehmed-pasha Sokolovic' izgradio karavan saraj, bezistan, hamam koji C'elebi naziva novim hamamom i od sedam novih javnih hamama postavlja ga na prvo mjesto, podizhe sebi veliki sebilj na velikoj charshiji najomiljenijih fontana, nova chesma – vrelo zhivota.
- Dodji moj Bozhe, ako zhelish
- Da na ovom svijetu pijesh
- s rajskog vrela AB-u hajat)
- 1006/1597/1598.
Prilikom otkopavanja vrshenih 1938. godine koje je pratio Mehmed Remzi Delic', vrlo ucheni beogradski imam, zasluzhni povjesnichar Beograda i Osmanske epohe i prevodilac na nash jezik biografije Mehmed-pashe Sokolovic'a, koju je napisao Ahmet Refik, spram sahat kule, od deftedarove kapije, skrivena je stara chesma pravokutne osnove, zidana lijepo tesanim kamenom. Unutrashnjost ove zgrade korishc'ena je kao rezervoar za vodu. Fasada na kojoj su ugradjene pipe-lule, sastoji se od tri nishe, ukrashene orijentalnim likovima, od kojih je srednja znatno vec'a i dublja, ali su krilne uljepshane plastichnim predstavama chempresa.
Sestra Mehmed-pashe Sokolovic'a, Shemsa, udata za Sinan-bega Boljanic'a vakifa, legatora znamenite dzhamije u Chajnic'u, koju su chetnici spalili i porushili u zadnjem ratu, izgradila je u Banja Luci kao svoj vakuf, most preko Vrbasa.
Krajem 1569. godine u Hercegovini boravi josh jedan Sokolovic'. Bio je to Kurd-beg, koji je u Fochi izgradio saraj, a podigao je zaduzhbine u Pljevljima i Mostaru.
|
Arslanagic'a most, Trebinje
|
|
Na rijeci Trebishnjici kraj Trebinja, postoji Arslanagic'a most kojeg je kao zaduzhbinu za svoga poginulog sina u borbi sa Mlechanima izgradio Mehmed-pasha Sokolovic', kao i Karavan saraj sa druge rijeke, koji vishe ne postoji. Arslanagic'a most sagradio je vezir Mehmed-pasha, 1572-1574. godine. Gradnju chuvene na Drini c'uprije povjerio je Mehmed-pasha Sokolovic' Kodzha Mimar Sinanu, koji je 1529. godine postao mimar basha, glavni arhitekt Osmanskog carstva.
I most na ushc'u rijeke Zhepe izgradio je Mehmed-pasha kao svoju zaduzhbinu. Sasvim je realno da mu je vrijeme nastanka zadnja chetvrtina XVI stoljec'a. Kao potvrdu za recheno, napominjemo da je sachuvana i predaja, koju biljezhi R. Velikanovic' po kojoj je i most na ushc'u Zhepe Sokolovic'a most. Gradio ga je neki uchenik Kodzhe Mimara Sinana graditelja C'uprije na Drini kraj Vishegrada. Izgradnjom hidroelektrane Bajina Bashta, zapechac'ena je njegova sudbina, a ugrozila je i Vishegradski most.
Prema Michelovoj pretpostavci (R. Michel: Fahrten) Mehmed-pasha Sokolovic', legendarni Meho, utemeljitelj je mosta Kozije c'uprije vishe Sarajeva.
Kodzha Mimar Sinan bavio se 50 godina projektiranjem i izgradnjom razlichitih objekata i za to vrijeme izgradio 81 dzhamiju, 55 mesdzhida, 7 mekteba,19 turbeta, 14 imareta, 3 bolnice, 6 velikih vodovoda, 8 mostova, 16 karavan saraja, 33 saraja, 6 podzemnih magazina i 35 hamama.
|
C'uprija na Drini, Vishegrad, crtezh iz 1900. g.
|
|
Vishegradska c'uprija na Drini je mnogo vec'a i za ekonomsku povijest znachajnija. Chuveni most na Neretvi u Mostaru vidno je smjeliji u konstrukciji i kao duga, vitak. Most na Trebishnjici uchinio je znatno prohodnijom jednu od najposjec'enijih saobrac'ajnica u ondashnjoj evropskoj Turskoj, dubrovachki karavanski put koji je spajao carigradski drum sa jadranskim primorjem. U chasu kad je most zavrshen, pred njega je s druge strane rijeke kad se ide iz Dubrovnika, osvanuo karavan saraj. Jedanaestog marta 1574, godine putovali smo skoro cijelog dana pjeshke zbog vrletnog puta, pa dosta kasno stigosmo u Trebinje, nazvano tako po rijeci istog imena koja tu protiche i na kojoj se nalazi kameni most, s druge strane ima karavan saraj pokriven s olovom, koji je sagradio Mehmed-pasha Sokolovic' sultan, da bi naveo prolaznike da se pomole Bogu za njegovog sina.
|
Stariji natpis s vishegradskog mosta
|
|
Mehmed-pasha Sokolovic' se obratio svom zavichaju, josh u vrijeme kad je kao mlad dvorjanin, doveo svoje roditelje i brac'u u Carigrad, preveo ih u Islam i oca Dzhemaludin Sinan-bega postavio za upravitelja jednog od svojih vakufa u Bosni. On se, sumnje nema, prvo sjetio svog sela Sokolovic'a, gdje je sagradio dzhamiju, mekteb, musafirhanu, imaret, vodovod i chesmu. Dzhamija je stradala u Prvom srpskom ustanku 1806. godine. Prema jednom aktu vishegradskog kadije, koji je upuc'en bosanskom veziru Ibrahim Hilmi-pashi, ustanici su sa ove dzhamije i drugih Mehmed-pashinih zaduzhbina u selu Sokolovic'ima skinuli shesdesetak tovara (kosijskih) olova i otjerali ih u (majchicu) Srbiju. Od musafirhane gdje su besplatno konachili putnici-namjernici josh su se potkraj proshlog stoljec'a vidjele rushevine. Ostaci vodovoda josh duzhe su svjedochili da je to bilo rijetko tehnichko djelo u gradjevinarstvu ove vrste.
(nastavlja se)
|
|
Zadnja izmjena: 2006-08-02
ISSN 0350-6517
Copyright © 1995-2008 Chasopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Design by © 1998-2008 Haris Tucakovic' · Sweden
|
|