Gilgameš koji je tražio besmrtnost je roman, podijeljen u dvanaest ploča, odnosno u dvanaest poglavlja, što je konstrukcija i Epa o Gilgamešu. Ovdje se, kod Hamzabegovića, ne radi, međutim, o pukoj kopiji ili pak o prevodilačkom poduhvatu Gilgameša sa njemačkog jezika. Riječ je, naime, o (naravno, dijelom) originalnim autorskim pokušajima ”rješavanja” univerzalnog problema, o njegovim vizurama i aspektima na temu traganja za vječnim životom, ali dakako, ”naslonjenim” na već pomenuti sumersko-babilonski ep. U romanu se oštro sučeljavaju, zapravo dvije teme: podvizi junaka neograničene snage i njegov patološki strah od smrti! Ove dvije činjenice, Hamzabegović je vješto komplementirao, s posebnim osjećajem ih je isprepleo i stvorio implozivnu romanesknu energiju, koja se ”gomila” tokom cijelog romana, da bi na kraju ta energija naprosto eksplodirala zaključkom – da besmrtnosti nema, vječni život za ljude ne postoji! Čak ni za Gilgameša koji je tek jednu trećinu čovjek!
Mitološki svijet starih Sumerana (bogovi i boginje, neobični junaci, slike podzemnog i nadzemnog svijeta…) autor romana je dočarao jednostavnom, reklo bi se hemingvejevskom rečenicom, dakle književnim kodom koji je prijemčiv za čitatelje. Naravno da se ispod prividno jednostavnih rečenica krije ”duboka filozofija” Epa o Gilgamešu. Dodatnu draž za čitatelje zasigurno predstavljaju umeci, reprodukcije i objašnjenja veoma zanimljivih glinenih ploča, što ustvari i jeste Ep o Gilgamešu. Posljednja, dvanaesta ploča, odnosno dvanaesto poglavlje Hamzabegovićevog romana, posebno je uspjela opservacija autora i, u manje-više ujednačenom kvalitetu cijelog romana, ipak se izdvaja – završetak: sažet, energičan i efektan!
Za ovdašnje čitatelje ovaj roman sa antičkom temom, nesumnjivo je literarno osvježenje, literarni događaj, jer se bavi univerzalnom, vječitom temom, temom besmrtnosti, ali na jedan drugačiji način. Osim toga, iz ovog romana, posebno mlađi čitatelji, imaju mnogo toga naučiti, u čisto informativnom, ali i u znanstvenom smislu, jer se radi o drevnim kulturama, prastarim narodima i teritorijama koje su bile preteče civilizacije i organiziranih društava.
Uzimajući u obzir sve aspekte ovog djela: književni, dakle informativni, znanstveni, ova knjiga će nesumnjivo pronaći svoje književne konzumente – koji će zasigurno nakon čitanja biti duhovno i informativno, znatno bogatiji.
Roman Gilgameš koji je tražio besmrtnost, autora Hamze Hamzabegovića, štampala je izdavačka kuća Bosanska riječ iz Tuzle, a roman je za štampanje uredio i priredio Šimo Ešić.
|