Monografska i antologijska izlozhba bosanskohercegovachke grafike najprije je priredjena u Sarajevu, a potom je prenesena u Brchko gdje je ogranak Boshnjachke zajednice kulture ”Preporod” obiljezhio stogodishnjicu ”Preporoda”. Na nekoliko desetina eksponata prikazan je razvoj bosanskohercegovachke grafike.
Pochetkom 20. st. bilo je nekoliko vrsnih slikara u Bosni, ali su umjetnici grafike bili rijetkost i poslije Prvog svjetskog rata. U osnovi prvih grafika u BiH bio je crtezh kao otisak linearne strukture.
Izlozhba pochinje drvorezima biblijskih i religioznih motiva Karla Mijic'a (”Bijeg u Egipat”, 1918.), te portretom ”Glava seljaka”, 1920. god. u vrlo sugestivno datim grubim crtama lica. Prvi grafichari u Bosni i Hercegovini bili su slikari. Slozheniju likovnu strukturu grafika dobija u kombinovanoj tehnici drvorez i akvarel.
Pochetak dvadesetih godina obiljezhava snazhne umjetnichke individualnosti. Adela Ber Vukic' u bh. grafiku unosi lirizam linije i ljepotu intime. Njen ”Akt” je vrlo slobodan za ono vrijeme, a tu slobodu nastavlja Rajka Merc'ep (”Akt s ledja”) uslozhnjavajuc'i tehniku grafike poezijom virtouzne linije i bojom, bakropis monotipija.
Izvanredni slikar realist i naturalist u prizorima iz zhivota Petar Shain se i u linorezu ”Ribari” pozabavio detaljima i u bh. grafiku unio vidan pomak. Rizah Shtetic' i Danijel Ozmo zaokruzhuju period socijalne umjetnosti i sliku drushtva podvojenog na bogate i siromashne, a Vojo Dimitrijevic' 1939. god. najavljuje strahote fashizma (”Fashizam caruje”). U vrijeme NOB-e grafike gotovo da nije ni bilo, ali je crtezh velikih majstora zabiljezhio dosta prizora iz rata.
Drvorez i linorez su najzastupljenije grafichke tehnike do Drugog svjetskog rata, ali njihove moguc'nosti nisu iscrpljene. Poslije rata Branko Shotra, takodje, unosi svjezhinu u grafiku prije svega svojim rukopisom oshtrih poteza stvarajuc'i tako novu likovnu teksturu u portretima, te u grafici ”Iza krsha”, 1959.
Pochetkom shezdesetih dolaze nove generacije sa novim tehnikama, novom figurativikom i otvaraju nove moguc'nosti grafike. Tek sa plohom kao dubokim otiskom akvatinte i mecotinte pokazuje se cjelovita struktura materije. Grafika pochinje ispoljavati nove izrazhajne moguc'nosti priblizhavajuc'i se slikarstvu (skale tonova i finih prelaza), pa i fotografiji. Halil Tikvesha je ovdje zastupljen ranim i jednostavnijim radovima.
Nove motive u bakropisu bogatog otiska likovnosti donose Husko Balic', Memnuna Vila sa poetichnoshc'u ”Trava”, 1970., Tomislav Dugonjic' kroz geometrijsku pravilnost shirenja svojih imaginarnih tijela, te Enes Mundzhic' svodjenjem predmeta na znak.
Grupa mladih darovitih grafichara: B. Aleksic', Dzh. Hozo, E. Dragulj, M. Berber, H. Tikvesha, V. Nevjestic', K.Shirbegovic' izlazhe zajedno u Sarajevu 1969. g. Neka od izlozhenih djela su i danas antologijske vrijednosti, i mogla su se vidjeti i na ovoj izlozhbi. Ova grupa afinirala je bh. grafiku u Evropi osvajajuc'i najprestizhnija priznanja na medjunarodnim izlozhbama. Samo ih je Emir Dragulj poluchio tridesetak. Pochelo se sa drvorezom, i s njime se stiglo do vrhunca grafichke umjetnosti i trijumfa ikonografije (Berber). Nove grafichke vjeshtine u korishc'enju postojec'ih sredstava, ali i korishc'enje novih mashina, pa i papira, donijelo je velike rezultate.
Trijumf grafike zapocheo je pojavom Berberovih raskoshnih crtezha u bakropisu ”Stari fijaker”, 1960., ”Dzhamija s kandiljima”, 1961., ”Stara kasaba”, 1962. Berber se potom okrenuo evropskoj slikarskoj bashtini ostvarujuc'i bogatstvo slikovnog pisma (”Ljetni sonet za Adaletu”). Neshto docnije Dzhevad Hozo otkriva nove moguc'nosti grafike u reljefnom fotobakropisu. Radovi pomenutih umjetnika nisu ostali bez uticaja na mlade (Esad Muftic', Radmila Jovandic', Admir Mujkic').
Memnuna Vila Bogdanic' vratic'e se starom drvorezu i novim kompozicijama sa punim otiskom ploha. Kemal Shirbegovic' koristi linogravuru za jednostavne i poetichne kompozicije, a potom trazhi motive u rubaijama Omara Hajama ostvarujuc'i bogatstvo detalja u tankoj liniji bakropisa i akvatinte.
Emir Dragulj kroz ublazhene kontraste svjetla i sjene dostizhe likovne efekte slikarstva, a potom i fotografije (”Luk sa satom”), materija i motivi su kao predmet grafike sa snagom materijalizacije i tonskim rafinmanom. Virgilije Nevjestic' u jetkanici stvara ”Omazh Bodleru” mashtovitom vizijom i bojom, ali iznalazi i nove moguc'nosti panorame sela i krajolika novom organizacijom prostora.
Radovan Kragulj se izrazhava realistichnim oblicima s jasno odijeljenim svjetlom i sjenom zrnaste strukture. Trijumf bh. grafike se nastavlja u minucioznoj gradnji predmeta slike Safeta Zeca suhom iglom i superiornim umijec'em umjetnika. Pomenuta grupa grafichara ostavila je visoke domete kao mjerila. Pa ipak, nova generacija trazhi nove putove (Petar Waldeg, Mehmed Akshamija, Irfan Handukic', Avdo Zhiga, Mirsad Konstantinovic', Zlatan Filipovic', Amela Hadzhimejlic' i drugi).
|