|
Svuda okolo raslo je nevjerovatno mnogo svjetlocrvenog cvijeća koje se zove vodeni korijen; cvjetovi su bili crveniji i ljepši ovdje kod planinskog potoka nego kod kuće duž rijeke. Onda je Kristin brala i povezala svaki cvijet uzicom od trave sve dok nije napravila najljepši, najbogatiji svjetlocrveni vijenac. Djevojčica ga je postavila na glavu i potrčala do slapa da vidi kako izgleda, sad je bila udešena poput odrasle djevojke koja se sprema da ide na igranku.”7
Iz autobiografskog djela ”Jedanaest godina”:
”Tog malog terakota konjica iz Troje koji je dobio od Schliemanna; posudio je Ingvildi, jer je uživao u razmišljanju, ovdje se igra njegovo malo mlado s bucmastim, oznojenim rukama sa jednom igračkom kojom se možda igralo neko dijete iz Troje prije nekih hiljadu godina.”8
”Sva izdanja saga ležala su na najdonjoj polici regala, a Ingvild9 je ležala na stomaku, na tepihu, kad bi čitala svome ocu.”10
Onda je pitala, a on joj je tumačio porijeklo svake riječi ili kakav je bio narodni način razmišljanja u starijim vremenima, jer se iza neke neobično izgrađene rečenice ili genitiva ili dativa koje nemamo više u jeziku, krije uvijek neki način razmišljanja koji se razlikuje od ovog savremenog. Zato se bacila na učenja novog i starog norveškog, ne razmišljajući da bi to moglo biti teško. Teže odlomke, kao stihove iz Edde (”Starije”), čitao joj je i prevodio.
U biografiji o Sigrid Undset nalazimo i ove podatke:
1912. Vjenčala se za Andersa Castusa Svarstada.
1916. Usvaja muževu djecu, iz njegovog prvog braka.
Kristina – Lavransova kći – to je djevojka koja je veoma privržena ocu.
Sigrid Undset slika bračne konflikte i snažne suprotne interese. Kristin živi u braku sa Erlendom čiju je djecu, iz veze sa prvom ženom, priznala; razvode se formalno, a Erlend odlazi da živi na svome imanju. Nerijetko pisci unose i vlastito životno iskustvo u svoja djela.
Radnja romana
Dešava se u periodu između 1306 – 1349. Događaji su smješteni u Hamar, Oslo, Tunsberg, Nidaros (norveški gradovi), u Gudbrandsovu dolinu, (u Trøndelagu), u Dovre (planina), kao i na imanja: Jorun (Jørundgård), Dyfrin, Husaby, Haugen ...11
Priroda je filmska, ljudi se kreću, često na skijama, na konjima ili u kolima, te se slike javljaju i smjenjuju, a uglovi posmatranja mijenjaju.
Šta vidimo u tim kadrovima?
Norveško more, fjordove, potoke, rijeke, vodopade...
Izražajnom snagom proizvodi Sigrid Undset impresiju karakterističnim pojedinostima koje oživljavaju područja ili oblasti u kojima se događa radnja romana.
Oslo, i tada glavni grad, okružen šumovitim brdima, sa Akers-rijekom, ispod Ekeberg-brda; pristaništa povezana: sa Danskom, Švedskom, Engleskom i Njemačkom; Akerhus – sa šumama; Trondheim, osnovan u X vijeku, sa najpoznatijom građevinom, Nidarosdomen, sa Dovre-planinom, sa Nid-rijekom koja uranja u trondheimski fjord; Gudbrans dolina (pokrajina Oppland – danas), sa naseljima, seoskim gazdinstvima, obradivim površinama.
”Vijenac” je prvo i najinteresantnije djelo.
”Gazdarica” sadrži epsku širinu i mirnoću u opisu atmosfere i likova; to je onaj način koji podsjeća na veliko djelo ruske književnosti.
”Krst” je u dobrom dijelu simboličan.
1. ”Vijenac”12
– Jørundgård (naziv imanja)
– Vijenac
– Lavrans Bjørgulfssøn
2. ”Gazdarica”
– Griješni ljudi
– Husaby (imanje)
– Erlend Nikulaussøn
3. ”Krst”
– Pristojnost
– Griješnici
– Korset
U ekspoziciji je predstavljeno imanje Jørun, vlasništvo bogatog seljaka Lavransa Nikulaussøna.
Kristin je djevojčica – doselila se u Jørundgård sa majkom (Ragnfrid) i ocem. Ragnfrid će u toku razvoja radnje roditi još dvije kćerke: Utvhid i Ramborg.
Opisani su i život na imanju i Kristinina putovanja s ocem: prvo u katune, a drugo: preko Hamara u Oslo.
Kristin je narasla, napunila je petnaest godina; Lavrans ju je vjerio po tadašnjim običajima. Vjerenik je: Simon Andressøn, jedan od sinova bogatog seljaka iz okoline. Kristin je ovu vjeridbu prihvatila; običaj je bio da otac bira, a da djevojka pristane ili ne pristane na očev izbor.
Kristinin prijatelj iz djetinjstva, Arne, donosi odluku da (nakon njenih zaruka) otputuje u Oslo. Kristin ga prati. Ona to čini krijući od roditelja, a na povratku susreće sveštenikovog sestrića, Benteina, koji je napada.
U Hamaru će se, nakon nekog vremena, sresti Arne i Bentein; Arne će u tom sukobu poginuti. Selo se, nakon ovog događaja, a pod utjecajem Arneovih roditelja, ”okreće” protiv Kristine.
Lavrans i Simon donose odluku: Kristin će otići, na godinu dana, u manastir, u Oslo.
Ako slijedimo tok glavne radnje, zaplet se dešava u drugom poglavlju.
Kristin je tri sedmice u klosteru.
U Oslo su stigli inostrani trgovci, narod je nagrnuo sa svih strana. ”Od Mjøse do Landemerketa vrvjelo je od svijeta te prve nedjelje u maju” kad su se Kristina i njena vršnjakinja uputile na sajam.
Djevojke su se odvojile, željele su u Miklegård, da nabave obuću.
Trgovac je bio Nijemac, imao je ženu Norvežanku i posjedovao je kuću u Miklegårdenu. Na povratku su se izgubile. Neki mladići im pomažu, a onda ih napadaju.
”Udarila je čovjeka u lice zavežljajem u kojem je držala novac, a on se zateturao, udarila ga je ponovo u prsa, a on se zanio i odgegao prema stijeni i još komad puta nizbrdo. Onaj drugi Nijemac zgrabio ju je ozada, istrgnuo joj novčanik iz ruke i lančić s vrata, iznemogla djevojka pokušala je da mu ga otme. On je htio da se oslobodi, a tada su pljačkaši čuli da neko dolazi.”
Ljubav na prvi pogled, a zatim slijedi niz događaja koji uzrokuju prekid zaruka sa Simonom. Lavrans je uvrijeđen, no naposljetku pristaje da uda svoju kćerku za Erlenda.
Radnja se premješta u Husaby, na Erledovo imanje u Trøndelagu. Kristin postaje majka i domaćica.
Zaplet se nastavlja. Kristinin ”zaručnik” Simon oženio je njenu mlađu sestru Ramborg. Kristin i Simon su rod, a Erlend i Simon postaju badžanaci. Simon je često u Kristininoj blizini.
– Erlend zapada u neprilike političke prirode: učestvuje u zavjeri protiv kralja Magnusa. Zavjera je otkrivena, a Erlend u zatvoru. Simon uspijeva da ga oslobodi, Erlendu oduzimaju ”Husaby”. Porodica se seli u Jørungård.
(nastavak u sljedećem broju)
____________________
1 ”Običaji se mijenjaju vremenom. Ljudska uvjerenja se mijenjaju također, i oni misle drugačije o mnogim stvarima. Ljudska srca se nikad u potpunosti ne mijenjaju.” Ørjasæter, Tordis, Biografija o Sigrid Undset, 1993.
2 Primjer: 373. s.
3 Nag, Martin: ”Tolstojs gjennombrudd i Norge”, s 44.
4 Prevodi na danskom.
5 Istorijski kralj Artur živio je u 6. vijeku; bio je starješina britanske vojske u borbi protiv anglosaksonaca.
6 Podvlačenje je moje.
7 ”Kransen”, s. 22.
8 ”Elleve år” s. 12.
9 Ingvild je Sigrid.
10 Isto, s. 274.
11 Hamar je grad-centar za naselja u okolini jezera Mjøsa. Nalazi se u pokrajini Hedmark koja ima najviše šume, najviše irvasa i najveće površine obradivog zemljišta. Tunsberg, u pokrajini Vestfold (danas je ”glavni” grad Larvik). Sør-Trøndelag – pokrajina, proteže se do trondhejmskog fjorda i od švedske granice do ostrva Hitra i Frøya.
12 Djelo je prevedeno na naš jezik, kod nas.
|