Esad Kurtović
MARKO VEGO
NA STRANICAMA
MOSTARSKE SLOBODE
Povodom 25-godišnjice
smrti |
Obiman stvaralački opus Marka Vega uvrštava
među plodnije historičare XX stoljeća.
Svojim proučavanjima neumorni istraživač i
radnik ostavio je tragove u više tematskih
oblasti, ostajući prepoznatljiv struci i
javnosti istaknuto kao medievalist.(1)
Prva cjelovitija slika prošlosti Hercegovine,
napisana na početku karijere, i danas je
prekretnica po kojoj se mjeri historiografski
rast s novim saznanjima. Kroz
”Naselja
srednjovjekovne bosanske države”
otvorio je značajne sintetske pristupe i
postavio pred nasljeđe još nerješiv problem
njihove adekvatne tipologizacije. Prepoznatljiva
”crtana
karta”
srednjovjekovne Bosne ušla je u sve škole i
atlase kao osnovno nastavno sredstvo. Iako
je novija saznanja djelimično revidiraju,
dimenzija njenog prisustva, obrisima
fenomenalnog karaktera, kulturološkog
razgovora i poistovjećivanja s prošlošću,
uvrštava je u kulturnohistorijsko blago
moderne Bosne i Hercegovine. Proučavanjima
stećaka, naročito natpisa, ostavio je pečat
i kao sakupljač i priredivač značajne
zbirke bosanskohercegovačke izvorne građe.
Pored petnaestak zasebnih knjiga, svoje
radove objavljivao je u preko 30 stručnih i
naučnopopularnih publikacija širom
jugoistoka Evrope, a najviše u Bosni i
Hercegovini. (2) Po populariziranju
bosanskog srednjovjekovlja široj čitalačkoj
publici, pristupačnim bilješkama u dnevnoj i
sedmičnoj štampi, ostao je nenadmašiv.
|
|
|
U rodnoj Hercegovini, različitim
nivoom obrađenosti užoj struci i široj čitalačkoj
publici, stručno, naučno- popularno i
informativno o hercegovačkoj prošlosti,
je objavljivao na stranicama Tribunie, Glasu
Trebinja (Trebinje), Bilećkim novostima (Bileća),
Mostu, Hercegovini i Slobodi (Mostar).
Na stranicama mostarske Slobode Marko Vego
je objavio oko 70 bilješki. One
karakteriziraju njegov stvaralački angažman
u proučavanju Hercegovine. U širokom
vremenskom rasponu od 1956. do 1984. g., u
Slobodinoj rubrici
”Kultura”,
svoje stručne spoznaje prenosio je javnosti
kratkim, jezgrovito sročenim sastavima.
Njihova izvorna podloga i prilagodljivost široj
čitalačkoj publici svojevrstan su normativ
populariziranja naučnih dostignuća.
Vegine bilješke u mostarskoj Slobodi bi se
mogle koncentrirati u dvije krupnije tematske
oblasti, širi spektar tema iz srednjeg vijeka
i, nešto uži, iz novog vijeka. U manjem
obimu zastupljene, bilješke iz novog vijeka u
središtu Vegina interesiranja vezane
su za ustanak u Bosni i Hercegovini
1875-1878.g. i događaje oko njega. I inače
taj se tematski sklop u Veginom djelu
može vezati sa suvremenim pojačanim proučavanjima
u bosanskohercegovačkoj historiografiji, kao
i u njihovoj lokalnopatriotskoj niti sa
specifičnim implikacijama u Hercegovini,
koja je zaokupila i njegov interes.
Srednjovjekovlju je Marko Vego posvećivao
daleko veću pažnju, uostalom kao i u
sveukupnom djelu, gdje je postigao zapažene
rezultate. Kroz prizmu Hercegovine čitaocima
Slobode davao je informacije o
najnovijim arheološkim iskopavanjima i
rezultatima terenskih istraživanja. Nerijetko
je čitaocima približavao i saznanja na
osnovu teže pristupačnih arhivskih podataka.
Istaknuto mjesto davao je nadgrobnim
spomenicima, naročito stećcima (”općenarodnim
spomenicima i kroničarima svoga vremena”),
i njihovim natpisima, po kojima je
historiografiju značajno obogatio. Zanimanje
za gradska naselja, prikupljanjem sitnih
saznanja njihove znamenitosti, uspijevao je da
sačini male sinteze koje su modernim
hercegovačkim gradovima obezbjedivale ponos
na kontinuitet življenja. Takve su bilješke
o Blagaju, Gornjoj Bijeloj, Klobuku, Čičevu,
Borču, Čitluku, Gackom, Počitelju, Ljubuškom,
Drijevima, Neumu i Mostaru. O kulturnom životu
srednjovjekovlja na ovim podnebljima pisao je
i kroz bilješke o umjetničkim družinama.
Svojim bilješkama čitaocima je sugerirao i
prenosio brigu za kulturnu baštinu Hercegovine.
|
|
U Slobodi Vego je pratio i dostignuća
suvremenika istaknutog arheologa i historičara,
medievaliste dr. Pava Anđelića. Visoko
cijeneći mlađeg kolegu, zemljaka s druge
strane Neretve, nesebično je ukazivao na
njegova dostignuća u proučavanju bosanskog
srednjovjekovlja (Bobovac i Kraljeva Sutjeska,
Srednjovjekovni pečati).
Prisustvo Marka Vega na stranicama mostarske
Slobode, u odnosu prema čitaocima,
javnosti, gradilo je Slobodinu redovnu
”kulturnu”
rubriku. Njegovim potezima išli su rijetki
suvremenici, a vremenom su im se pridruživali
mladi, arheolozi, historičari i ljubitelji
starine, njegovanjem starije prošlosti
Hercegovine, antike i srednjovjekovlja (T.
Andelić, A. Zelenika, A. Ratković, V.
Atanacković-Salčin i drugi). Kada je
zastupljenost historije u pitanju, može se reći
da se vremenom formirao pozitivan stvaralački
izraz ustrajnog remećenja ideološkog profila
rubrike Kultura s prenapregnutim sadržajima
vezanim za ”revoluciju”
i drugi svjetski rat. Drugom, redovnom
Slobodinom rubrikom, ”Gost
redakcije”,
Sloboda se primjerno odužila svome suradniku
kroz lepršav ’hercegovački’
razgovor s Mišom Marićem.(3)
Debeli tomovi knjiga i stručni časopisi
kao produkti historiografije, s naučnim
aparatom punim hipoteza, preko bilješki Marka
Vega postajali su bliži Hercegovcima. Običan
čovjek u njima je mogao naći informaciju više
o detaljima, sitnicama kao i krupnim
procesima, koji su mu olakšavali shvatanje
vremena u kome je živio. Bile su mu potvrda i
korektiv za ono malo očuvane, nejasne
tradicije, naspram bogatstva materijalne
kulture (”prekinutih
kontinuiteta”)
kojom Hercegovina obiluje. Kulturna razina društva,
s tekućom historiografijom udaljenom od
njegovog osmišljavanja, bilješkama Marka
Vega dobijala je izraz spoznajom Čovjeka i
Hercegovine.
|
|
Stara pravoslavna crkva - Mostar
|
Izgrađena 1834.
godine. U periodu 1992.-1993. godine objekat
je u potpunosti devastiran. Faksimilska
rekonstrukcija objekta izvedena je 1996.
godine. Redizajn enterijera predstoji.
Investitor/donator: Administracija Evropske
uprave nad Mostarom (Odjel za prosvjetu i
kulturu).
|
|
Crkva Sv. Petra i Pavla
- Mostar
|
Crkva
je izgrađena 1866. godine, a u periodu
1992./95. godine potpuno uništena. U toku je
izgradnja nove crkve na istom lokalitetu,
znatno promijenjenih dimenzija i sa novim
fasadnim obilježjima. Gradski zavod za zaštitu
kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa
Mostar nije uključen u projekat
rekonstrukcije.
|
1 - O životu i djelu Marka Vega (1907-1985)
uporedi, Anđelić Pavao, Predgovor,
”Vego
Marko, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i
Hercegovine”,
Svjetlost, Sarajevo 1980., 5-7; D. B.,
Komemorativna sjednica povodom smrti Marka
Vega, Oslobođenje XLII/73180, Sarajevo
01.03.1985., 8; D. D., Sahranjen Marko Vego,
Oslobođenje XLII/13190, Sarajevo 02.03.1985.,
24; Dautbegović Almaz, In memoriam, Marko
Vego, Oslobođenje XLII/13190, Sarajevo
11.03.1985., 5; Dautbegović A., Marko Vego
1907-1985., Glasnik Zemaljskog muzeja
(Arheologija) Nova serija 45, Sarajevo 1990.,
1-4; Glavaš Tihomir, Vego Marko, Arheološki
leksikon BiH, Tom I, Zemaljski muzej, Sarajevo
1988., 183.
2 - Vego Marko, Bibliografija objavljenih
radova,
”Srednjovjekovna
Bosna i evropska kultura”,
Radovi Muzeja grada Zenice III, Zenica 1973.,
537-539; Vego M., Spisak naučnih radova prof.
Marka Vege (od 1937. do prve polovine 1978.
godine), u, Vego M., Iz istorije..., 487-501;
Fekeža Lidija, Izbor iz bibliografije naučnih
radova Marka Vega, GZM (A) NS 45, Sarajevo
1990., 5-6. Uporedi i, Živković Pavo,
Bibliografija objavljenih izvora i literature
o srednjovjekovnoj Bosni, Zavičajni muzej
Travnik, Sarajevo 1982.
3 - Marić Mišo, A se zbori Marko Vego (Gost
naše redakcije), Sloboda XXXII/39, Mostar
27.09.1976., 7.
|
|