Nusret Omerika
MOSTARSKA PJESNICKA SKOLA
Pjesnici Mostara koji su stvarali na orijentalnim jezicima
u periodu od XV do XX stoljeca
Prethodni tekst
BEJAZI MOSTARI
Profesor M. Zdralovic je pronasao u biljeznici pjesnika Senaije Mostarca,
pored drugih mostarskih pjesnika i stihove nepoznatog pjesnika koji se potpisivao Bejazi Mostari.
Pravo ime mu je bilo Ahmed b. Hasan Bejazi-Mostarac
(umro 1686. god.). Napisao je, koliko se zna, i komentar na jedno djelo od Abu
Hanife57. Drugih podataka o njemu nema!
NEDZATIJA MOSTARAC
U medzmui broj 4287 koja se cuva u Orijentalnom institutu u Sarajevu,
a ista je otkupljena od Hasana Arpadzica
iz Mostara 1955. god., nalaze se, izmedju ostalih, i stihovi pjesnika Nedzatija.
Drugih podataka o njemu nema58!
GÜNAHI EL-MOSTARI
Obradjujuci rukopise u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu
prof. Fehim Nametak je u medzmui broj 3067 koja je nastala u Mostaru
u XVIII stoijecu, a vakuf je Saliha Hromica
i koja je razlicita po sadrzaju, otkrio na listu 53 b pjesme Günahije Mostarca
kao i pjesme nepoznatih plesnika. Ne spominju ga ni Basagic,
ni Handzic, ni Sabanovic, i vjerovatno su ovo prvi podaci o ovom pjesniku. Stihova mu takodjer, ima u medzmui broj 3051 koja se cuva u ovoj biblioteci59.
HUSEYNI MOSTARAC
U medzmui 3051 (a ista se cuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci) gdje je zastupljen veliki broj turskih, bosanskih i perzijskih pjesnika nalaze se stihovi nekoliko mostarskih pjesnika medju njima i Huseynije Mostarca.
Drugih podataka o njemu nema60.
TIFLI MOSTARAC
U jednom rukopisu koji je prepisivalo vise prepisivaca (R-3051, list 112, G.H.B. u Sarajevu) spominje se pjesnik Tifli iz Mostara.
O njemu drugih podataka nema.
AHMED RUSDIJA MOSTARAC - SAHHAF
Medju brojnim pjesnicima rodjenim u Mostaru Rusdiju
posebno isticu Safai Sejhi i Salim,
kao i nasi istrazivaci knjizevnosti na orijentalnim jezicima Basagic
i Handzic. Vrlo mlad iz Mostara je odveden u Carigrad
gdje se i skolovao. Bavio se i knjizarskim poslovima pa je bio poznat i po nadimku Sahhaf
(knjizar). Napisao je kompletan divan cije brojne pjesme citiraju turski biografi. Rusdijeve stihove uvrstio je i Fevzija Mostarac
u svoj Bulbulistan, a Basagic ga je poredio sa Dervis-pasom Bajezidagicem62.
Pored divana na turskom jeziku pisao je i gazele s puno ljepote i fantazije na perzijskom jeziku gdje se pokazao kao pravi lirski pjesnik. O njegovim perzijskim pjesmama sejh Fevzi Blagajac
veli da su majstorski spjevane i da je u njima podrzavao glasovitog pjesnika Urfija.
Ne muci se zalud - o slavuju!
Koji dobro zapjevati znade!
U svjetskome perivoju nema
Ruze koja vjernost imade
Tvoje usne u mojoj se dusi
Odrazuju ko rubini pravi
A kad tvoje zamislim obraze
U masti se sto ruza pojavi.63
AHMED-AGA ARSINOVIC ZIRAI
Porodica Arsinovica (Ziraizade) ubraja se medju najstarije muslimanske porodice u Mostaru.
U sidzilu mostarskog kadije iz 1651. godine spominje se Zirai Amed-agina mahala
nastala u prvoj polovini 17. stoljeca na prostoru oko mesdzida Ahmeda Arsinovica
koji je sagradjen prije 1651. godine na lokalitetu Donje mahale
nedaleko od mosta Mujage Komadine i desne obale Neretve64. U jednoj medzmui Arhiva Hercegovine u Mostaru
broj R-667 inv. broj 31, list 78 i 79 orijentalista H. Hasandedic
je pronasao i prvi put objavio njegovu cuvenu pjesmu "A ja podjoh i povedoh konja na vodu"65. Pisao je na turskom i bosanskom jeziku.
ABDAL-EFENDIJA MOSTARAC
Od ovog pjesnika sacuvao nam se jedan hronogram u stihovima na turskom jeziku u Zborniku M. Kadica
u Gazi Husref- begovoj biblioteci u Sarajevu
(sv. 5, str. 51) koji govori o obnovi dotrajalih mostarskiln cesama umrlog dobrotvora Roznamedzije,
od strane nekog Jusuf-age 1701./02. godine66. |
Starjesina carskih causa velikim dobrom ozivi Mostar
Dovede cesme 1113., nagradio ga Stvoritelj rajem Firdevs
Gospodaru primi molitvu Abdalovu
Tako ti Mustafe i cetvorice njegovih drugova.67
O ovom Abdal-efendiji nema dosada drugih
podataka. |
MUSTAFA KRPO MAILIJA
Najvise podataka o ovom pjesniku nalazimo u medzmui 4287 koja se cuva u Orijentalnom institutu u Sarajevu.
Bio je vrlo popularan u svoje vrijeme, a stihove su mu posvetili savremenici Kudsija
i Hilmija Mostarac. Mailija je pjevao ljubavne pjesme, tuzbalice i nazire, i vecina ih se nalazi u vec pomenutoj medzmui 4287. Poznata mu je tuzbalica iz 1712. god. spjevana povodom smrti mostarskog kapetana Hadzi Ahmed-age Vucjakovica68.
Pjesama mu ima i u Arhivu Hercegovine u Mostaru,
rukopis 200, inv. broj 369, list 2369. Basagic
je imao dva gazela ovog pjesnika od kojih je donio dva distiha u originalu i prijevodu. |
Od strane drage nepravda mene rasplakuje na ovome svijetu
Veseli sastanak je sto moju dusu kurban cini na njezinu putu
U basci ljubavi gondze-usta, o srce, svaki cas mene rastuze kao
slavuja.70 |
HILMI MOSTARI
O ovom mostarskom pjesniku Basagic je kazao da je zivio u XII stoljecu po Hidzri ali o njegovom zivotu i radu nije imao mnogo podataka. Sa sigurnoscu se moze tvrditi da je bio ziv 1703./4. god. jer je napisao hronogram povodom stupanja na prijesto sultana Ahmeda
III71. Nekoliko njegovih gazela i nazira se nalazi u medzmui 4287 u Orijentalnom institutu u Sarajevu
koju su obradili Salih Trako i Lejla Gazic,
a jedan gazel od pet bejtova u medzmui sarajevskog pjesnika M.M.
Guranije72. Hilmi je autor i tariha od deset bejtova ispjevanog povodom kupovine kuce Mustafa-age Krpe
u Mostaru 1115. po Hidzri ili 1703./4. Bio je vrlo popularan medju mostarskim pjesnicima s pocetka 18.
stoljeca73.
KUDSI MOSTARI
Basagic za ovog pjesnika kaze da je Mostarac
dok Sabanovic i Handzic ovo pitanje ostavljaju
otvorenim. Sabanovic tvrdi da je Kudsi
duze vremena boravio u Mostaru i tamo stekao veci broj prijatelja i poznanika, intelektualaca, pjesnika i drugih uglednih Mostaraca, te da je nakon odlaska iz Mostara napisao vrlo interesantnu poslanicu u kojoj nas podsjeca na njihov zivot i djela. Ista ima 42 bejta i nalazi se u medzmui 4287 list 67 a-b u
OIS-u74.
Basagic kaze da u njoj imade lijepih ali i neslanih i paprenih stihova75.
O jutarnji lahore, hajde, pa raspitaj za stanje
u lijepom Mostaru i s pozdravom upitaj
prijatelje kako su i sta rade
Kako je pjesnik Maili, prvak u dnevniku
darovitih ljudi, ljubi li svaku djevojku
koju vidi u usta.
BULBULIJA MOSTARAC
Najveci broj njegovih pjesama sacuvan je u Zborniku M.E. Kadica.
Hronoloski najstarija Bulbulijina pjesma je jedna duza poema posvecena travnickim uglednicima spjevana prilikom njegove posjete ovom gradu 1690. god. U drugoj, pak, pjesmi Bulbulija opisuje borbu iz 1692. godine izmedju Halebi Osman-age
i poznatog uskockog vodje Stojana Jankovica
koji je napadao i palio Mostar76, dok u trecoj slavi hercegovackog namjesnika Nevesinjca Redzep-pasu77. Autor je i hronograma na turskom jeziku o obnovi tvrdjave u Pocitelju
iz 1112.g. po H. ili 1700./01. iz koje donosimo nekoliko zanimljivih stihova.
|
... Kakva tvrdjava! Svaka njena kula je
jedan pobunjenik spreman za borbu
ili je to jedna azdaha koja je legla i prostrla se,
Oni koji vide kako ispred tece i zubori rijekaNeretva.
Kazu da jedan njen dio lici na Bagdad.78 |
MUSTAFA HURREMIJA
Za ovog pjesnika se zna da je zivio krajem 17. i pocetkom 18. stoljeca. Podataka o njegovom zivotu i radu je vrlo malo. Rodom je iz mostarske trgovacke porodice i jedno vrijeme je radio kao pisar kod mostarskog muftije, a kasnije je postavljen za kadiju u kadilucima Imotski
i Ulog.
Ovaj pjesnik je pisao na turskom jeziku; autor je biografije mostarskog muftije i profesora sejh Juje
kao i autobiografije od 48 stihova, sto je vrlo rijetka knjizevna vrsta u knjizevnosti na turskom jeziku.
... Ja sam u vojsci na duznosti naiba
Bio sam kamen, ponovo sam postao dragulj
Sluzbu sam posteno vrsio
Od seraskera sam odobrenje dobio79
Pjesama mu ima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
- medzmua Saliha Emina broj 6825 koja je napisana 1840. god. a pronadjena u porodicnoj biblioteci potomaka cuvenog pjesnika Ilhamije80.
FAZLI MOSTARAC (Fadli al-Mostari)
Kako navodi Sabanovic zivio je u 17. i poc. 18. stoljeca i uz svoje knjizevno ime Fadli
uvijek je dodavao al-Mostari. Najvjerovatnije je bio nekakav cinovnik, jer u jednoj svojoj pjesmi, sretan sto je dobio posao na dvoru u Carigradu,
pjeva o tome81. Jednu Fazlijinu pjesmu nalazimo u poznatom kodeksu 4287 na listu 5 a koja se sastoji od 8 bejtova82. Nekoliko njegovih stihova preveo je i dr. Safvet-beg Basagic83.
IBRAHIM OPIJAC
U historiji knjizevnosti na orijentalnim jezicima nastaloj u BiH Opijac
je uglavnom poznat po biografiji glasovitog prof. Sejh Juje
koju je sastavio poslije njegove smrti. Bio je najbolji djak na Karadjozbegovoj medresi,
a kasnije i profesor arapskog jezika i islamskih nauka. Izdanak je stare mostarske porodice koja je u 17. i 18. st. dala nekoliko profesora i pisaca. Umro je vrlo mlad, najkasnije 1727.
god.84 U Kadicevu "Zborniku" (sv. V, str. 157) nalazi se hronogram o smrti
Sejha Juje85, a u Bosnjackom institutu u Cirihu Fehim Nametak
je u rukopisu br. 274 pronasao, izmedju ostalog, i Opijacevu
pjesmu na turskom jeziku posvecenu Sejh Juji.
Ova pjesma predstavlja elegiju koju je on, u 20 distiha, sastavio u povodu smrti svoga velikoga profesora, i otkriva nam Opijaca kao pjesnika na turskom jeziku86.
TABIJA MOSTARAC
Ne spominju ga ni Basagic ni Handzic kao ni autori starih tezkira, niti historicari turske poezije. Zivio je u prvoj polovini 18. stoljeca i napisao jednu pjesmu u slavu Mostara
od 13 bejtova pod naslovom "Gufte-i Tab'i der hakk-i Mostar"87 u kojoj on opisuje ljepote Mostara.
Na samom pocetku moli Boga da ga sacuva od svih neprijatnosti:
|
Buduci si Ti cuvar i ovog i onog svijeta
Moj Boze, sacuvaj od neprijatnosti grad Mostar!
U ovom mjestu, o srce, nauci kako se veseli!
Jer se zna red i propis kako se ispija Dzemova casa.
Sve stanovnistvo, o Tabija, pijano je od ljubavnog vina,
Koketiranje s pametnom ljepoticom ima svoje cari88 |
SEJH FEVZIJA MOSTARAC
Malo je podataka o njegovom zivotu i radu, a nije zapisano cak ni njegovo rodjeno ime. Fevzija
je jedini nas pisac koji je napisao samostalno literarno djelo na perzijskom jeziku Bulbulistan (Basca slavuja).
Visoko obrazovanje je stekao boraveci u mevlevijskoj tekiji na Galati u Carigradu.
Po povratku iz Carigrada u Mostar
predavao je do kraja zivota (1747.god.) Mesneviju i perzijski jezik. Pisao je prozu i stihove na perzijskom i turskom
jeziku. Bulbulistan je njegovo misticno-
didakticno djelo napisano 1739. god. po uzoru na slicna djela klasicne perzijske i osmanske knjizevnosti. Dva primjerka ovog djela danas se cuvaju u Univerzitetskoj knjiznici u Bratislavi
a nekad su bili vlasnistvo Safvet-bega
Basagica89.
Nekoliko Fevzijinih pjesama na turskom jeziku nalazi se u Arhivu Hercegovine u Mostaru
(rukopis 667, INV. broj 31 i rukopis 441, INV. broj 21.)90 |
 |
Posebno je lijepa njegova elegija na turskom jeziku koju je spjevao povodom smrti
Sejh Juje, a ista se sastoji od 42 bejta91. |
... Ako trazis vodu zivota, trazi je u nauci i spoznaji
Svaki onaj koji popije samo jednu kap, postici ce vjecni zivot
Spasit ce se tajne nemanja i dospjece u ruke dobrih vodica.
Bice drug Hidru i dobice novi zivot
(s perzijskog: Dzemal Cehajic) |
SEJH VAIZ ALIJA
F. Nametak kaze da se rodio u Blagaju, skolovao u Mostaru
i van njega, bio sejh tekije na vrelu Bune
i obavljao funkciju mostarskog muftije. Pjesme mu se nalaze u Kadicevu "Zborniku"
kao i u drugim medzmuama. Najpoznatija Vaizova
pjesma jeste hronogram u stihovima na turskom jeziku o obnovi tekije na vrelu Bune u Blagaju iz 1716./17. Pjesmu je preveo M. Mujezinovic
i objavio u radu "Mjesto zivota",
GVIS, XLIV, broj 4. Sarajevo, 1981. a iz iste donosimo nekoliko
stihova. |
Ako podjes danas u Misir ili Sam (Damask)
Neces naci ovako prebivaliste
Bez ikakve sumnje je ovo sastajaliste ereniera
Oko kojeg danonocno obilazl Hidr (kao oko Kabe)
Svi koji posjete ovo privlacno mjesto
Sa zanosom i gorljivoscu tu uce Teth-dovu... |
Hronogram povodom njegove smrti (umro je 1163. po H. ili 1749./50. spjevao je njegov djak mostarski pjesnik
Naimija92.
NAIMIJA MOSTARAC
U poeziji je poznat po svom hronogramu (tarihu) koji je spjevao povodom smrti mostarskog muftije Blagajca sejha Vaiz Ali efendije
1163. g. p. H. ili 1749./50. god. Ovaj hronogram se nalazi u "Zborniku" M. Kadica
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu
(sv. VI, str. 169)93.
Ovaj pjesnik potice iz porodice koja je dala vise ucenih ljudi Mostara.
Davno je izumrla jer se u izvorima, posebno sidzilima mostarskih kadija, iz posljednjih sto i vise godina, nigdje ni jedan clan ove familije vise ne spominje94.
MUHAMED ef. CISIC
Umro je 1797. god. u Mostaru. Pjevao je na turskom jeziku i bio je poznati epigramatik u svoje vrijeme95. Krajem 18. stoljeca obavljao je funkciju muftije i spjevao je dvije pjesme, prva ima 14 a druga 7 stihova, povodom velike poplave koja je pogodila Mostar 1206. (1791.). Pjesme se nalaze u Arhivu Hercegovine,
rukopis 522, INV. broj 64696. |
... Bozjom odredbom u nasem gradu se dogodio veliki potop
Zbog cega se na sva stvorenja spustio veliki strah
Kisa je lijevala jedne noci od mraka do zore
i sa svih brda su tekle bujice i plavile kao more... |
RAHMIJA MOSTARAC
Ovog divanskog pjesnika otkrio je 1978. god. V. Boskov
koji je pronasao nekoliko Rahmijinih pjesama u Knjiznici Franjevackog samostana u Mostaru,
a potom i cjelokupan Divan u Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Sarajevu
(R-2659). O zivotu njegovu se gotovo nista ne zna, osim da je zivio u Mostaru
koji ga je nadahnjivao i bio inspiracija u knjizevnom stvaranju. Poznat je po svojoj kasidi o Mostaru koja sadrzi 32 bejta i sastoji se od tri pohvale (ode) upucene Mostaru, Neretvi
i Starom mostu. Ovom kasidom on se uvrstio u pjesnike koji su ovjekovjecili Mostar u poeziji na turskom
jeziku. |
Oda Mostaru
-----------------------------------------------------------------
On je kao raj zemaljski, gdje se tuzno srce razveseli
Ko se u njemu naseli, ozivjece sigurno njegovu rusevinu
Njegova klima je hrana za ljudsku dusu
Njegovi vrtovi i baste puni su raznovrsnog voca
O, cuda! Jedan grad na ovom svijetu kao rascvjetana ruza!
U njemu je gnijezdo slavuja, boraviste ucenih97 |
ABDURAHIM ef.
O zivotu i radu ovog efendije i pjesnika vrlo je malo podataka. Napisao je jednu poduzu pjesmu na turskom jeziku o Mostaru,
gdje je bio i kadija 1810. god.98
TALIB
U jeziku tesavvufa (mistike) Talib znaci "onaj koji trazi Nevidljivog". Nekoliko je pjesnika pisalo pod ovim psudonimom. Ovog pjesnika i epigraficara susrecemo kao autora hronograma u pjesmi na turskom jeziku o gradnji mostarske tvrdjave
1108. god. po Hidzri, 1696., a isti se cuva u mostarskoj medzmui koja se nalazi u Orijentalnom institutu u Sarajevu
pod brojern R-4287, L 40b. Ovaj hronogram je preveo i objavio Omer Music
ne navodeci ime autora99, dok M. Mujezinovic
kaze da mu je autor, pjesnik i epigraficar Talib iz
Mostara100. |
Hronogram o gradnji mostarske tvrdjave
Vise puta sam pokusavao da opisem ovo plemenito djelo
ali za taj opis nisam nalazio odgovarajuce lijepe misli
Jer jedan pjesnik koliko god se ponekad trudi
ne uspijeva hvalospjev lijepo srociti
Tako evo je u nasem gradu podignut lijep bedem
da bi tako ehalija bila sacuvana od napada neprijatelja. |
HAMZA SULEJMAN ef. PUZIC
Posljednji veliki epigraficar i pjesnik na orijentalnim jezicima iz Mostara.
Bio je izvrstan pjesnik na turskom jeziku i vrlo vjest sastavljac hronograma u svoje vrijeme. Poznata mu je duza elegija od 54 stiha koju je spjevao povodom tragicne smrti muftije Karabega,
i ista se nalazi u Arhivu Hercegovine u Mostaru
(rukopis 29, IVN broj. 375, na listovima 35b i 37b) kao i hronogram uklesan na kamenoj ploci
Sejh Jujine kuce na Mejdanu u
Mostaru101.
Knjizevnost na orijentalnim jezicima koja je nastala i razvijala se na podrucju Mostara
zasluzuje sveobuhvatniji pristup, temeljito proucavanje i istrazivanje kao poseban knjizevni estetski i umjetnicki fenomen. Mostar je bio i ostao grad umjetnika i ljepote, nadati se da ce nova naucna istrazivanja iz oblasti knjizevnosti u periodu vladavine Osmanlija,
jos vise obogatiti kulturni mozaik njegove proslosti i osloboditi ga od nepozeljnih predrasuda i zlonamjernih i pogresnih tumacenja jednog vremena.
Na nauci je da ovo ogromno poetsko bogatstvo, nazalost, dosada gotovo nepoznato, otkrije zaljubljenicima pisane rijeci, kako bi se napokon ispravila neprihvatljiva nepravda pocinjena prema ovom pjesnistvu i ljudima koji su ga
stvarali.
Prethodni tekst
|
57) Muhamed Zdralovic, Prepisivaci djela u arabickim rukopisima, knjiga I, Sarajevo, 1988., str, 58 i 112.
58) Vidjeti: Omer Music, Mostar u turskoj pjesmi iz XVII vijeka, str. 74 i Salih Trako i Lejla Gazic, Dvije mostarske medzmue, POF, Sarajevo, 1989.
59) Fehim Nametak, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, svezak IV., London-Sarajevo, 1998.n str 346 i 326.
60) F. Nametak, Isto.
61) F. Nametak, Isto, str. 326.
62) F. Nametak, Pregled knjizevnog stvaranja...
63) Dr. Safvet-beg Basagic, Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, Sarajevo 1986., str. 158.
64) Hivzija Hasandedic, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Sarajevo 1980.
65) H. Hasandedic, Nekoliko zapisa iz orijentalnih rukopisa Arhiva Hercegovine u Mostaru, POF XVI-XVII, Sarajevo, 1970., str, 122-124.
66) Mehmed Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, knjiga III, Sarajevo, 1998.
67) O. Music, Mostar u turskoj pjesmi iz XVII vijeka...
68) F. Nametak, Pregled...
69) H. Hasandedic, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, krjiga 2, Mostar, 1977., str. 97.
70) Safvet-beg Basagic, Bosnjacl i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, Sarajevo, 1986., str. 190.
7l) H. Sabanovic, Knjizevnost muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo...
72) Mr. Lejla Gazic i Salih Trako, Medzmua sarajevskog pjesnika Mehmeda Mejlije Guranije, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga XV-XVI, Sarajevo, 1990.
73) Mr. Lejla Gazic, Dvije mostarske medzmue kao kulturnohistorijski izvori, Hercegovina, broj 9., Mostar, 1997.
74) H. Sabanovic, Knjizevnost... , str. 493-495.
75) S. Basagic, Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, Sarajevo, 1986., str. 190.
76) F. Nametak, Pregled... str. 171.
77) Vanco Boskov, Nepoznati pjesnici Bulbuli Mostarac i Sahin-aga i hercegovacki namjesnik Nevesinjac Redzep-pasa, Zivot, XXIV, br 6., Sarajevo, 1975.
78) V. Boskov, Isto.
79) Lejla Gazic, Autobiografija u stihu mostarskog pjesnika Hurremija, POF, XX-XXI/1970.-71., Sarajevo, 1974. str. 205-211.
80) Muhamed Hadzijamakovic, Medzmu'a Saliha Emina, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga XV-XVI, Sarajevo 1990.
81) F. Nametak, Pregled... , str 133.
82) S. Trako i L. Gazic, Dvije mostarske medzmue, POF, Sarajevo, 1989.
83) Dr. S. Basagic, Bosnjaci i Hercegovci u islamskoj knjizevnosti, str. 148.
84) H. Sabanovic, Knjizevnost...
85) M. Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, Knjiga III, Sarajevo, 1998.
86) F. Nametak, Opijaceva pjesma na turskom posvecena sejh Juji, Hercegovina, br. 9, Mostar, 1997.
87) H. Sabanovic, Knjizevnost..., str. 710.
88) Omer Music, Mostar u turskoj pjesmi iz XVII vijeka, POF, XIV-XV, Sarajevo, 1969., str. 73-100.
89) Dr. Amir Ljubovic, Nad Basagicevom zaostavstinom, Mostar, 1998., str. 71.
90) H. Hasandedic, Anali, knjiga IV, Sarajevo, 1976., str. 127. i 128.
91) H. Sabanovic, Knjizevnost..., str. 449-452.
92) F. Nametak, Pregled..., str. 179-180.
93) M. Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, knjiga III, Sarajevo, 1998.
94) H. Hasandedic, Most br. 25, Mostar.
95) F. Nametak, Pregled... , str. 231.
96) H. Hasandedic, Djela i kraci literarni sastavi...
97) Vanco Boskov, Pjesnik Rahmi i njegova kasida o Mostaru, POF, XXVI, Sarajevo, 1978., str. 211-231.
98) Ayten Krasnici, Arhivska gradja Gazi Husrev-begove biblioteke, XIII-XIV, Sarajevo, 1987., str. 130.
99) Omer Music, Mostar u turskoj pjesmi iz XVIII vijeka, POF XIV-XV, str. 73-100.
100) M. Mujezinovic, Islamska epigrafika BiH, Knjiga III, ...
101) Opsirnije vidjeti N. Omerika, Mostarsko alhamijado pjesnistvo, Most br. 23-24, Mostar, 1999.
Prethodni tekst
|
|
|
