o

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Broj 110-111 (21-22 - nova serija)

Godina XXV januar-sijecanj/februar-veljaca 1999.
Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Mr Ahmed Dzubur
Dipl ing Sadeta Hadziavdic
MEDICINSKO DJELOVANJE I
UPOTREBA SIPKA - NARA

Sipak je u proslosti imao jednu od najvecih vrijednosti od svih vocaka koje su se mogle naci na trzistu. Na pocetku nove ere moglo se po istoj cljeni kupiti: deset oraha, pet bresaka, dva sipka ili jedan limun. Vec tada je imao polivalentne mogucnosti upotrebe.

Sluzio je u proslosti i kao mjera za odredjvanje dimenzija kucanskih pomagala (npr. veci ili manji od sipka).

Danasnja namjena sipka je visestruka. Koristi se kao stolno voce visoke hranljive vrijednosti. Plod je blago stezuci i djeluje rashladjujuce kod nekih groznica, narocito kod zuci. Domacice uglavnom koriste zrna kao ukras za deserte i salate. Zrna se mogu umotati u male kuglice sira i koristiti kao predjelo za otvaranje apetita. Zrna sipka se koriste kao blagotvorna okrepa poslije intenzivnih fizickih aktivnosti i umora koji je cesto uzrok depresivnog stanja i snizene radne sposobnosti.

Relativno malim ulaganjima sipak se moze gajiti u kontrolisanim uslovima. U perspektivi se domace i inostrano trziste moze, nakon sistematski usmjerenih aktivnosti, snabdjevati ovim cjenjenim, kasnim desertnim vocem.

Sok sipka (posebno divljeg) odlikuje se pitkoscu i blagotvornim dejstvom posebno u slucajevima blazih stomacnih tegoba i upala mokracnih kanala. Svojstva soka su poznata od ranoga Staroga vijeka kada se koristio za lijecenje dijabetisa, astme, srcanih oboljenja i arterioskleroze. Sok se koristi na mnoge nacine u hrani i napitcima. Grenadin se pravi mijesanjem jednakih dijelova sipkovog soka i secera.

Smjesa soka sipka i secera se ostavi da stoji 3 dana nakon cega treba biti zagrijavana uz lagano vrijenje u trajanju od 3 minuta. Smjesa se ubaci u steriliziranu staklenku i zapecati.

Dobiveni sirup se koristi zbog nenadmasne arome i ukusa u mijesanim napitcima, kao preljev na sladoledima i desertima ili kao osladjivac za grejfrut. Moze se piti "cist", pomijesan sa secerom, sa sokom od limuna, mineralnom vodom ili pak sa sampanjcem. Od davnina se proizvodi u domacinstvima zbog bogatstva vitaminima (C i B) i limunske kiseline. Posebno je znacajan vitamin C jer ga covjek treba unositi u organizam svakim danom u kolicinama 45-50 mg. Vitamin C ima nezamjenjivu ulogu u jacanju odbrambenog mehanizma covjeka. U novije vrijeme je postao interensantnim proizvodom sa trzisnog aspekta.

Ibrahim Novalic - Motiv iz zavicaja

Polivalentne mogucnosti koristenja posjeduje i kora sipka. Caj od kore se koristi za odstranjivanje pantljicare i dizenterije. U Indiji se kora ploda koristi protiv dijareje i kronicne dizenterije, cesto u kombinaciji sa opijumom. Koristi se kao injekcija kod "Leucorrhoea", za ispiranje upaljenog grla u svojoj najranijoj fazi i kao prasak protiv groznice koja napada na mahove. Ona je znacajan izvor taninsklh i pektinskih materija pa se koristi u kozarskoj industriji (sredstvo za stavljenje) i u proizvodnji pektina.

Kora stabla se koristi pri stavljenju i bojenju dajuci zuckastu nijansu marokanskoj kozi.

Cvijet sipka se koristi za proizvodnju stabilne jarko crvene boje. Koristen je zajedno sa liscem i sjemenkama u starim vremenima kao "gorka medicina" i za odstranjivanje crva.

Sipak je i lijepa ukrasna biljka, posebno vrsta Punica nana, ciji su dekorativni raznobojni cvjetovi ukras mnogih parkova (narocito u azijskim zemljama). Punica nana je patuljasti hibrid koji moze u kontrolisanim uslovima staklenika dostici visinu do tri metra. Dekorativnost omogucavaju prelijepi cvjetovi oranz i crvenkaste boje. Vizuelnu dopadljivost biljke upotpunjuju cvrsti i sjajni listovi upadljivo zelene boje.

U Japanu i nekim dalekoistocnim zemljama sipak se koristi kao bonsai stablo. Bonsai predstavlja minijaturnu (do 50 cm visoku) vjernu reprodukciju prirodnog oblika stabla.

Tehniku formiranja bonsaia usavrsili su Japanci uzdignuvsi ove aktivnosti na razinu vjestine. Svojim stablom, cvjetovima i listovima sipak predstavlja atraktivan izazov umjetnicima bonsaia.

Na golim, nekvalitetnim zemljistima je nezamjenjiva njegova funkcija vezivanja terena. Nije zanemariva ni njegova vjetrozastitna uloga.

U savremnim uslovima zivljenja koje karakterise mogucnost brzog transporta roba, njihovog uskladistenja i konzervisanja, raste i privredni znacaj ove kulture.

Siroke upotrebne mogucnosti, spontano prisustvo u prirodi i relativno jednostavno razmnozavanje predstavljaju cinjenice koje bi trebale podstaci selekcionerske naucne aktivnosti i plansku proizvodnju ove vocne mediteranske kulture.

Samo odgovarajuci sortiment, prilagodjen konkretnim ekoloskim uslovima hercegovackih lokaliteta moze proizvodnju uciniti rentablinom i kvalitetnom.

Pojedinacni primjeri uzgojenih plodova izuzetne arome i izgleda, sa pojedinacnom tezinom i od jednog kilograma, svjedoce u prilog tvrdnji kako je podrucje Hercegovine prirodno predisponirano za proizvodnju kvalitetnih sorti cipka.

Individualni proizvodjaci, za vlastite potrebe jos od davnina proizvode vrlo kvalitetan sok cipka sa okrepljujucim ukusom. Planski usmjerenim aktivnostima od divljih formi sipka moze se proizvoditi sok na industrljski nacin, za potrebe domaceg i eventualno inostranog trzista.

Prethodna · Sadrzaj · Slijedeca

Sead Hasanefendic - Pejzaz sa stablom i ruzicastim oblakom

Home · Info · Arhiva ·
Novi broj · Trazi · Linkovi
Redakcija · Pretplata · Kontakt

Casopis Most je upisan u evidenciju javnih glasila R BiH pod brojem 536 od 30.11.1995.
i oslobodjen je placanja poreza na promet.
ISSN 0350-6517

Na vrh

Copyright © 1995-1999 Casopis Most · Mostar · Bosna i Hercegovina
Sadrzaj obnovljen: 22-01-2005

Design by © 1998-1999
HarisTucakovic, Sweden
oo