Gradimir Gojer
MESS
Teatralije |
Da se
nista nije desilo u Sarajevu posljednjih
mjeseci desio se MESS.
Medjunarodni teatarski festival.
Zasto teatralije o MES-u?
Zato sto poslije MES-a nista u BH teatru
nece biti isto, kao prije MES-a.
MES je bio praznik teatra, to je bio skup
izlozaka najbolje teatarske vrste, u
danasnjem svijetu, na kraju 21-og
stoljeca. U tom i takvom ozracju izdvajam
kao rijetko pogodke teatarske i
umjetnicke zudnje predstave: OPERETKA,
TRANSPORTING, OTELO, kao i domace:
Sarajevske predstave "KRAJ
IGRE" - Pozorista mladih Sarajevo i
"KRALJ UMIRE" KAMERNOG TEATRA
55.
Te predstave svjedocile su o snazi
ovovremenog teatra.
U tim predstavama zrcalila je energija
postmodernisticne teatarske fuge. U tim
predstavama glumacka igra, najizrazenija
u pojedinacnim kreacijama Admira
Glamocaka, Dragana Jovicica, te u
kolektivnoj glumackoj gesti
"Operetke" usadio se opori okus
teatra s kraja naseg stoljeca.
Ako je nesto na MES-u bilo, posebno
relevantno, ako je nesto dominiralo ovim
Festivalom, onda je to predstava
Slovenskog mladinskog gledalisca
"SILENCE, SILENCE, SILENCE",
autora i reditelja Vite Taufora.
Sajlens, Sajlens je predstava
komunikatibilnog zatvorenog sustava,
hermetike teatarskog znaka, bitna za
prekid komunikacija i za carolijsku
muziku tisine.
U toj predstavi na teatarski relevantan
nacin desavaju se bukvalna cuda teatra,
glumacki gest korespondira sa
virtuoznoscu cirkuskog znaka, sa
pehlivanstvom i o neobicavanjima
prvoklasne teatarske vrste.
DIZDAR
I ovih se dana u nasoj javnosti zacinje,
a u povodu 80-te obljetnice rodjenja
Mehmedalije Maka Dizdara, nikad zatvoreni
diskurs o nacinima na koji treba
interpretirati, na teatarskoj pozornici,
kako scenski vizualizirati poetsko
biserje ...
Taj zanimijivi problem koji teatrologiju
i teatarsku znanost "proganja"
od antickih vremena do danas pokusala je
u verziji Narodnog pozorista iz Sarajeva
i SARTR-a rjesavati Dubravka
Zrncic-Kulenovic sa odlicnim suradnicima
za glazbu Asimom Horozicem i Radom Nuic.
Ako je nesto bilo na nivou Dizdareve
poezije, njegovih astrala, nedodjija i
carolijskih sfera, onda je to glazbena
vrpca ove predstave ...
Da je cijeli poduhvat imao tezinu
glazbenog djela bili bismo na putu da
ozbiljna pitanja kazalisne interpretacije
poezije razrijesimo ...
Ovako, uz odlicnog Izudina Bajrovica i
zanimijivu kreaciju skupine glumaca
(Masic, Zupcevic, Becic, Tulic,
Kisevic... ) treba ocekivati da se
pjesniku "Suncanog kristosa" i
"Brotnjica" priblizimo i u
skoroj buducnosti nadjemo teatarske
adekvate sferici njegovih literarno -
filozofskih upita ...
BOLEST MLADEZI
Na tragu jedne studentske vjezbe sa
Akademije scenskih umjetnosti u KAMERNOM
TEATRU 55 nastala je predstava, kao prva
ovogodisnja premijera-inscenacija djela
"BOLEST MLADEZI" Ferdinanda
Bruknera.
Taj teatarski topos zasnovan na izvornoj
ekspresiji glumacke igre najmladjih
sarajevskih glumaca u stvari je pokazao
ono sto karakterise glumacku generaciju
fen d sijekla, robusnost, brzi govor i
temeljna emocija kao nukleus moguceg
scenskog dogadjaja.
U ovoj predstavi postmodernisticne
fakture, sa odlicnim scenografskim
okvirom Osmana Arslanagica, ubjedljivoscu
glumackog dozivljaja izdvajaju se dvije
glumice: Selma Alispahic i Sadzida Setic.
Da je samo izvojstio ove dvije emotivne
"pandore" reziser Admir
Glamocak zasluzio bi visoku ocjenu za
svoj rad na ovom projektu. Ova predstava
uspostavila je visoki teatarski domet, za
sva buduca teatarska ulaganja u ovoj
sezoni ali i van nje ... |
|
